ZAGREB – I Hrvatska će se, nema sumnje, morati prilagoditi novom paketu mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju, koje je usvojila Europska komisija. EU se Pariškim sporazumom iz prošle godine obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40 posto do 2030. godine, dok bi paket novih mjera trebao još i više »ozeleniti« europsko gospodarstvo i radna mjesta. U fokusu Europe odsad će biti, još i više, energetska učinkovitost, koja mora biti povećana za 30 posto, zatim korištenje energije iz obnovljivih izvora, ali i aktiviranje potrošača koji će ubuduće imati priliku biti aktivniji sudionici na energetskom tržištu. Zamišljeno je da u budućnosti imaju raznovrsniju ponudu na energetskom tržištu, da im se još i lakše omogući usporedba cijena energije, ali i pruži mogućnost da energiju proizvode i sami. Paket novih mjera sadržava, osim toga, i mjere za zaštitu najranjivijih potrošača.

Hrvatska već sada zadovoljava stari cilj da do 2020. godine najmanje 20 posto potrošnje energije bude iz obnovljivih izvora. Zahvaljujući hidroelektranama, preko polovice struje trošimo iz obnovljivih izvora, a zahvaljujući pak drvnoj masi za grijanje, ukupno 28 posto potrošnje zadovoljavamo iz obnovljivih izvora. Time već sada zadovoljavamo i cilj za 2030. godinu, no s druge strane, i kod nas će biti i dodatno pooštrene mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova i štetnih čestica u zraku.

Što je neka europska država razvijenija i njezin BDP veći, u većoj će mjeri morati sudjelovati i u smanjenju CO2 odnosno onečišćujućih čestica, no to ne znači da će Hrvatska, zbog lošeg gospodarskog stanja, biti amnestirana od novih okolišnih ograničenja. Novi paket EU mjera predviđa, između ostalog, da se energetskom obnovom zgrada do 2030. godine u EU-u postignu uštede energije jednake čitavoj godišnjoj potrošnji primarne energije u Hrvatskoj, a da cijeli paket poveća BDP Unije za jedan posto. U gospodarstvo bi se trebalo sliti 190 milijardi eura i otvoriti novih 900 tisuća radnih mjesta, ujedno smanjujući ovisnost Europe o uvozu energenata.