ZAGREB U obrazloženju rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim je deficit smanjen na 1,7 posto BDP-a, Ministarstvo financija istaknulo je da će se time stvoriti temelji za podizanje kreditnog rejtinga, ali i smanjivanje troškova kamata ne samo za proračun, nego i za građane i gospodarstvo. Hrvatska trenutno, osim konsolidacije javnih financija, ima i drugi preduvjet za podizanje rejtinga, a to je politička stabilnost, što joj je nedostajalo u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića kad su rejting-agencije hrvatske izglede proglasile negativnima, najavljujući da to srednjoročno može utjecati i na dodatno snižavanje rejtinga.

Tako će prije podizanja rejtinga, Hrvatska morati popraviti svoje izglede. No, to bi trebao biti početak vraćanja rejtinga u investicijsku kategoriju, što je Hrvatska izgubila prije četiri godine kad joj je rejting upao u kategoriju »smeća«.

Hrvatskoj bi se zapravo u sljedećih godinu i pol mogao dogoditi apsurd, da joj se kreditni rejting poboljša, a da joj kamate počnu rasti, ili u najboljem slučaju da unatoč poboljšanju rejtinga ne počnu padati. Na situaciju s rejtingom Hrvatska može utjecati, no kad je u pitanju kretanje kamata, ono će najvećim dijelom biti posljedica stanja na svjetskim tržištima.

Rast troškova

Da je takva situacija moguća već od kraja 2017. godine, slažu se i naši sugovornici iz Ministarstva financija, ali i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

– S obzirom na stanje u javnim financijama, ali i stabilniju političku situaciju u odnosu na zadnju procjenu agencija, Hrvatska može očekivati poboljšanje izgleda pa onda i kreditnog rejtinga početkom sljedeće godine. No, to ne znači da će nam se automatski sniziti kamate. Već u prosincu rast će kamate na američkom tržištu, a nakon toga još dva puta sljedeće godine.

Europska središnja banka (ECB) nastavit će još u 2017. sa sadašnjom politikom niskih kamata, ali ni to ne može dovijeka trajati, upozorava Lovrinčević. Dodaje da bi rast kreditnog rejtinga mogao zaustaviti rast kamata kad se prestane sa sadašnjom politikom ECB-a. Kad je prije nekoliko godina ECB počeo s mjerama koje su snižavale kamate, to je kao posljedicu imalo pad kamata i za Hrvatsku, unatoč tomu što joj je pao i kreditni rejting. Lovrinčević napominje i da će zbog rasta kamata u SAD-u, ulagači radije birati dolar, pa bi to moglo značiti rast njegovog tečaja, a samim time i cijena energenata.

– Završava tako polako razdoblje niskih kamata i niskih cijena energenata, i sad će se vidjeti što je koja država, pa tako i Hrvatska, napravila u pet godina i hoće li biti u stanju izdržati novi rast troškova. Najviše se u tom razdoblju liberaliziralo radno zakonodavstvo, dio tvrkti se integrirao u europsko tržište, ali jesmo li popravili stanje u državnoj upravi, proveli teritorijalni preustroj, učinili administraciju jeftinijom, u smislu da dva tijela ne rade isti posao? Pa i nismo baš. Uz to, sljedeće godine završava restrukturiranje brodogradnje, pa će se vidjeti kako ta grana doista može poslovati bez države, kaže Lovrinčević.

Na stanje na tržištima utjecat će, dodaje, i njemački izbori, odnosno sudbina kancelarke Angele Merkel, jer bi njen poraz mogao otvoriti i raspravu o sudbini eura, ali i cijele Eurpske Unije. Hrvatska bi zbog svega toga trebala iskoristiti razdoblje niskih kamata kako bi u sljedećoj godini refinancirala što više javnog duga. No, uvjeren je i da će pozitivan trend u turizmu zbog nestabilnosti na konkurentskim tržištima još potrajati.

Nastaviti konsolidaciju

Poznato je da će rashodi za mirovine rasti za oko 600 milijuna kuna, zbog dvije indeksacije, odnosno povećanja mirovina u sljedećoj godini. Ministar najavljuje i da će rasti troškovi obrane, ali koliko bi u odnosu na ovogodišnjih 4,022 milijarde kuna bio veći proračun Ministarstva obrane, ne otkriva. No, bit će veći nego što su to predviđale projekcije za 2017. i 2018. godinu po kojima je proračun MORH-a trebao u obje godine biti 4, 081 milijardu kuna.

Očito je poruka koju je članicama NATO-a poslao novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump, da će morati plaćati više za svoju sigurnost, shvaćena i značit će povećanje izdataka za obranu i u Hrvatskoj. Prema standardima NATO-a za obranu bi se trebalo izdvajati dva posto BDP-a, a Hrvatska trenutno izdvaja 1,16 posto.