Svaki građanin koji ima blokirane račune trebao bi dobiti osobnog skrbnika koji će procjenjivati njegovu imovinu i mogućnost otplate duga, pa tako i visinu potrebnog otpisa. No, u procjenu mora ući cijela imovina građana
ZAGREB » Pomoć države prezaduženim građanima kroz Zakon o osobnom stečaju mogla bi zapeti na tome da država još uvijek ne može utvrditi kakvu i koliko vrijednu imovinu imaju njezini građani. Najveći problem i dalje su zemljišne knjige, što bi mogla biti prepreka tomu da se utvrdi s kojom sve imovinom netko raspolaže u osobnom stečaju.
Nepostojanje uređenih zemljišnih knjiga znači da se može dogoditi otpis duga nekome tko u nekretninama ima vrijednost od nekoliko stotina tisuća eura, a da puno lošije od takvog građanina prođe onaj tko uredno na svoje ime u zemljišnim knjigama ima tek jedna stan vrijedan primjerice 50 tisuća eura.
O tome je jučer gostujući na Hrvatskom radiju govorio i ministar financija Slavko Linić, koji već dulje vrijeme ističe da se država nakon razduživanja gospodarstva sada mora jače posvetiti razduživanju građana, a to u jednom dijelu znači i otpisu duga. Takvu je preporuku Hrvatskoj nedavno dao i Međunarodni monetarni fond. Prema podacima Fine u blokadi je više od 307 tisuća građana i to zbog 24,4 milijarde kuna neplaćenih obveza od čega više od polovice otpada na banke.
Važni podaci
Građani koji imaju blokirane račune i kojima prijete ovrhe očekuje Zakon o osobnom stečaju, što ga pripremaju Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa, a Linić vjeruje da će zakon biti pripremljen u prvom polugodištu ove godine, a uključivat će za svakog građanina osobnog skrbnika koji će procjenjivati njegovu imovinu i mogućnost otplate duga, pa tako i visinu potrebnog otpisa. No, u tome se skriva i zamka jer u procjenu mora ući cijela imovina građana, a nju Hrvatska ni dan danas pouzdano ne može utvrditi za svakog pojedinca.
– Kako riješiti dugove građana kada nemamo sređene zemljišne knjige, kada imamo masu tajnih podataka? Tek sada se borimo uvesti sve moguće podatke o građanima. Samo kada imamo te podatke možemo govoriti o tome tko ima pravo na otpis dugova. Naprosto, imamo Hrvatsku koja nije vodila brigu; uvijek se govorilo da imate pravo na sve tajne, a nemate pravo na tajne ako želite otpise, poručio je Linić.
Zasad je Vlada građanima pokušala pomoći tako što je bankama omogućila da smanjenje osnovicu za plaćanje poreza na dobit u iznosu otpisanih kredita. Riječ je o mjeri koja je na snazi tek nekoliko mjeseci, ali iz banaka svejedno nismo uspjeli dobiti konkretne odgovore o tome koliko su na taj način otpisali kredita.
Poticaj bankama
Iz Erste banke napominju da otpis kredita primjenjuju u iznimnim situacijama, te da su dosadašnja zakonska regulativa i porezni tretman dodatno otežavali postupak otpisa i u slučajevima kada bi se banka odlučila za takav korak. U toj banci kažu da su dosad klijentima nudili tri osnovne grupe mjera za lakšu otplatu kredita: moratorij kredita, poček kredita uz smanjenje kamatne stope na tri posto i produljenje roka otplate kredita. Te mjere je od 2008. do danas odnosno u gotovo šest godina koristilo 1100 klijenata Erste banke.
U Zagrebačkoj banci ne odgovaraju na pitanje o broju otpisanih kredita niti ukupnom iznosu otpisanog kredita, ali kažu da su i prije imali mogućnost otpisa cijelog ili dijela kredita u slučaju »teških bolesti i drugih teških životnih situacija koje klijenti mogu dokumentirati«. Napominju da je visina neprihodujućih kredita u Zagrebačkoj banci i dalje je ispod prosjeka bankarskog tržišta, jer je udio tih kredita na tržištu 11,12 posto, a u ZABA-i 9,22 posto. Na individualni pristup svakom klijentu kod odluke o otpisu poziva se i PBZ, bez odgovora na naše pitanje koliko su kredita dosad otpisali.
Poruka HUB-a
