POREZNO RASTEREĆENJE

Hoće li niži PDV dovesti do nižih cijena hrane? Evo što kažu najveći trgovci u Hrvatskoj

Jagoda Marić

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

S obzirom na to da se i dalje prognozira rast proizvođačkih cijena hrane, posebice mesa, malo tko može reći da će se sadašnje cijene, umanjene za sniženje PDV-a, zadržati do kraja polugodišta



ZAGREB – Kad je u drugoj polovini 2018. godine Vlada najavila da će sniziti PDV na svježe meso, ribu, jaja, sir, voće i povrće s 25 na 13 posto, trgovački su lanci i prije promjene i primjene zakona krenuli snižavati cijene tih proizvoda. No, od 1. siječnja 2019., kad je počela primjena zakona, pa do kraja te godine taj se efekt izgubio i prosječne su cijene većine proizvoda na koji je snižen PDV bile na razini prethodne godine.


Sniženi PDV osjetio se tek na cijenama voća koje su bile u prosjeku niže za 7,2 posto nego u 2018. godini, što znači da su se gotovo ostvarile prognoze Vlade da bi proizvodi na koje se snižava PDV trebali biti oko devet posto jeftiniji. Sličan potez, snižavanje cijena i prije nego se PDV na iste proizvode dodatno snizi s 13 na pet posto, dio trgovaca, konkretno jedan od najvećih maloprodajnih lanaca Lidl, najavljuje i sada. Taj će trgovački lanac, kako su jučer poručili, sniziti cijene svježeg mesa i ribe, jaja, voća i povrća, jestivih ulja i masti, dječje hrane te uložaka i tampona, već od 1. ožujka, dakle, mjesec dana prije predviđene primjene nižih stopa PDV-a.


Apel solidarnosti


Poučeni ranijim iskustvom, kad se snižavanje PDV-a nije uvijek prelilo na potrošače, bilo da je riječ o kruhu, knjigama, ugostiteljskim uslugama ili hrani, i u Vladi su bili oprezni pa su se i premijer Andrej Plenković i njegovi ministri pozivali na to da je Hrvatska izabrala tržišno gospodarstvo, da Vlada ne može određivati cijene te su apelirali na trgovce da i oni, s obzirnom na to da u ovoj godini prijeti i veća inflacija od lanjske, pokažu društvenu solidarnost.




Iz redova trgovaca pak stižu poruke da će transparentno primjenjivati novu stopu PDV-a i da je neće koristiti kako bi povećali svoje marže. S obzirom na to da se i dalje prognozira rast proizvođačkih cijena hrane, posebice mesa, ali i voća i povrća, malo tko i uz najbolju volju može reći da će se sadašnje cijene, umanjene za sniženi PDV, zadržati do kraja polugodišta, a kamoli do kraja godine, pa je i premijer na predstavljanju mjera svaki put kad je govorio o nižem PDV-u, govorio o mjeri koja treba ublažiti najavljena poskupljenja, a ne o mjeri koja će zasigurno donijeti niže cijene.
One će, pak, sada poručuju iz Lidla, već od 1. ožujka biti niže za sve kategorije proizvoda.


– Trgovački lanac Lidl Hrvatska prvi će sniziti cijene svježeg mesa i ribe, jaja, voća i povrća, jestivih ulja i masti, dječje hrane te uložaka i tampona, i to mjesec dana prije stupanja na snagu odluke Vlade o smanjenju PDV-a. U sklopu paketa mjera pomoći zbog vala poskupljenja, od 1. travnja 2022. snizit će se PDV na navedene kategorije proizvoda. Počevši već od 1. ožujka 2022., Lidl će sniziti cijene svih navedenih proizvoda iz redovne ponude u pojedinoj kategoriji, poručuju iz Lidla.


Mali trgovci


U najvećem maloprodajnom lancu Konzumu navode da će »nastavno na najavu Vlade o smanjenju stope PDV-a na određene proizvode, u skladu sa zakonom i potpuno transparentno na navedene proizvode primjenjivati novu stopu PDV-a«.


– Želimo naglasiti kako navedeno smanjenje PDV-a ni u kojem slučaju nećemo koristiti za povećanje svoje marže, već ćemo ga u potpunosti prenijeti na naše kupce, poručuju iz Konzuma. Time i odgovaraju na bojazan da bi sniženje PDV-a, osim onoga na energente, ukupno vrijedno 1,6 milijardi kuna, moglo završiti u maržama trgovaca.


Savez udruga malih trgovaca (SUMT) koji okuplja i predstavlja većinu malih trgovaca, odnosno 380 pravnih subjekata s mrežom od 765 trgovina u 15 županija, navodi da će sve njegove članice uskladiti poslovanje s odlukom Vlade, odnosno s paketom mjera pomoći zbog vala poskupljenja, što će u konačnici dovesti do nižih cijena za kupce.


– SUMT će u potpunosti primijeniti novu smanjenu stopu PDV-a, transparentno, te poštujući sve zakone i propise. Savez i njegove članice neće ovu situaciju iskoristiti za podizanje marži, a smanjenje PDV-a potpuno će ići u korist naših kupaca, odnosno dovest će do nižih cijena proizvoda obuhvaćenih novim mjerama, poručuju iz SUMT-a.


Generator inflacije


Nedavno je Europska komisija upravo cijene hrane, uz cijene energenata, označila kao generator inflacije koja bi ove godine u Hrvatskoj trebala biti 3,5 posto, uz napomenu da očekuju da će najveći udar biti u prvoj polovini godine, te usporavanje prema njezinom kraju. Tim više će, ako se cijene stabiliziraju prema kraju godine, ponašanje trgovaca koji bi primijenili ukupno smanjenje PDV-a na cijene hrane pomoglo građanima da lakše podnesu taj prvi, teži dio godine. Posebice što ni uz milijarde kuna koje će država uložiti u zauzdavanje poskupljenja plina i struje neće izbjeći veće račune za te energente koji bi trebali poskupjeti i to struja 9,6 posto, a plin čak 20 posto.


Porasli porezni prihodi države

Iako je prvo tromjesečje, kad su u pitanju porezni prihodi, najsiromašnije, poskupljenja su ipak donijela nešto više novca u državnu blagajnu. Tako je od početka godine do 15. veljače država od PDV-a ubrala 5,2 milijarde kuna, što je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine rast od pola milijarde kuna, odnosno više od deset posto. Tako je samo u mjesec i pol dana država, u odnosu na prošlu godinu, od PDV-a prikupila iznos koji pokriva trećinu novca kojeg se odriče zbog smanjenja PDV-a na hranu.


No, rasli su i prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje, od kojih je u mjesec i pol dana prikupljeno 4,15 milijardi kuna, što je 11 posto više nego lani, a osim većeg broja zaposlenih, posljedica je to i povećanja plaća u privatnom sektoru. S obzirom na to da rast prihoda upućuje na rast plaća, vjerojatno su veći i prihodi od poreza na dohodak koji pripada lokalnim i regionalnim vlastima.