ZAGREB – Od 4,8 milijardi kuna, koliko je težak paket mjera za ublažavanje inflatornog udara, država će više od polovice, odnosno 2,46 milijardi kuna potrošiti kako bi umanjila pritisak poskupljenja energenta, plina i struje.

Najveći dio tog iznosa »pojest« će plin, bilo kroz snižavanje PDV-a ili kroz potpore građanima i poduzećima u plaćanju računa.

Ukupan iznos od 1,2 milijarde kuna, koliko će kroz potpore za plaćanje računa dobiti građani i poduzetnici, Vlada je odlučila namaknuti prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova. Iza tog naziva skriva se naknada koju plaćaju postrojenja koja ispuštaju stakleničke plinove, pa primjerice i postrojenja za proizvodnju električne energije, a cijeli je sustav je osmislila Europska komisija kako bi »natjerala« tvrtke da prelaze na čistiju proizvodnju kako bi plaćale što manje te naknade.

Svaka država, pa tako i Hrvatska ima kvotu emisija stakleničkih plinova, odnosno tona koje godišnje može potrošiti. Tvrtke dio tih emisija dobivaju besplatno, dio se kupuje od nacionalnih vlada ili onih koji ne potroše svoje kvote, a EU ima i svoju burzu, pa se viškovi prodaju na dražbi. Države tako prikupljaju novac kojim financiraju, primjerice, projekte prilagodbe klimatskim promjenama, energetske obnove, smanjenje stakleničkih plinova, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, sve ono što bi trebalo pomoći zdravijoj klimi.

Vladin plan

Tako je i Vlada u lipnju prošle godine napravila plan po kojem od prodaje emisijskih jedinica država do 2025. godine treba zaraditi ukupno 2,86 milijardi kuna, od čega bi Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pripale 2,72 milijarde kuna, a od cijelog tog iznosa tek je 60 milijuna kuna trebalo ići za borbu protiv energetskog siromaštva.

Dakle, samo prije sedam mjeseci u Vladi su za novac od prodaje emisijskih jedinica planirali trošiti uglavnom na energetsku učinkovitost, prilagodbu klimatskim promjenama ili gospodarenje otpadom, dok je na projekte za suzbijanje energetskog siromaštva otpadalo nešto više od dva posto ukupno prikupljenog novca.

No, onda je rast cijena energenata zaprijetio da će veliki broj građana Hrvatske pretvoriti u energetske siromahe, i nužda je promijenila planove, a iznos za borbu protiv energetskog siromaštva povećan je 20 puta i to samo za isplatu potpora u sljedećih 12 mjeseci. S obzirom na to da je rast cijena emisijskih jedinica, koji je posljednjih godina zbog uključivanja u trgovinu investitora koji se i ne bave proizvodnjom, nego se »klade« na povećanje cijena, utjecao primjerice na poskupljenje struje na europskom tržištu, možda je i pošteno da države, koje ubiru novac od prodaje emisijskih jedinica, dio tog novca sada vrate krajnjim potrošačima koji u konačnici plaćaju svu tu trgovinu emisijskim jedinicama. Država je lani na dražbi emisijskih jedinica uprihodovala 844 milijuna kuna, a prosječna je cijena bila, kažu u Ministarstvu gospodarstva, 54,18 eura za jednu emisijsku jedinicu, odnosno tonu CO2.

– U ovoj godini, s obzirom na nagli porast cijene emisijske jedinice, možemo očekivati oko 937 milijuna kuna, a procjena je temeljena na cijeni emisijske jedinice od 60 eura za tonu CO2, što je vrlo konzervativna procjena zbog mogućnosti značajne fluktuacije cijena. Trenutačno je cijena emisijske jedinice oko 90 eura, kažu u Ministarstvu gospodarstva. I oni ističu činjenicu da i cijena emisijskih jedinica dijelom utječe na poskupljenje energenata.

Paket mjera

– S obzirom na to da je porast cijena energenata djelomično izazvan i porastom cijena emisijskih jedinica stakleničkih plinova na tržištu i posljedičnom prelijevanju troškova poslovanja energetskih postrojenja na korisnike, nužno je bilo i s te strane ublažiti utjecaj na krajnje potrošače, odnosno na kućanstva i mikro, mala i srednja poduzeća, poručuju iz Ministarstva gospodarstva.

Na naše pitanje je li moguće tako veliki iznos novca namijenjen prilagodbi klimatskim promjenama potrošiti na pomoć građanima te hoće li biti nužne izmjene zakona koji propisuju kako se novac troši, iz Ministarstva gospodarstva odgovaraju da zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja već sada predviđa i financiranje mjera energetskog siromaštva, pa ga neće trebati mijenjati.

– U skladu s Planom korištenja financijskih sredstava od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova na dražbi za Republiku Hrvatsku u razdoblju od 2021. do 2025., nastavit će se financiranje mjera energetske učinkovitosti i ugradnje obnovljivih izvora energije, kako širem krugu kućanstava tako će se određena sredstva odvojiti i za ranjiva, energetski siromašna kućanstva, poručuju iz Ministarstva.

Problema ne bi trebalo biti ni s Europskom komisijom, pa iz Ministarstva podsjećaju da je Komisija krajem 2021. godine objavila Komunikaciju kojom je državama članicama predstavila Paket mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije u kojoj je naglasila da je ovakva intervencija opravdana jer rast cijena energenata ugrožava i povjerenje i potporu energetskoj tranziciji, koja je nužna kako bi se spriječile katastrofalne posljedice klimatskih promjena, ali i smanjila osjetljivost EU-a na volatilnost cijena fosilnih goriva.