Ministarstvo financija na trezorske zapise trenutačno plaća povijesno niske kamate od oko jedan posto, a prošle godine u siječnju moralo je plaćati čak pet posto kamata, prema izvješćima Zabe
ZAGREB – Masovna histerija koja je nakon 14. prosinca zahvatila Hrvatsku zbog odluke agencije Standard & Poor’s da hrvatski kreditni rejting sruši na razinu smeća, pokazala se neutemeljnom i promašenom. Većina je očekivala da će kamate na veliki hrvatski vanjski dug naglo skočiti, ali su one su krenule u posve suprotnom smjeru i danas su manje nego prije pada rejtinga.
Prema dnevnim izvješćima Zagrebačke banke, kamate na sve hrvatske državne obveznice, eurske i dolarske, prije rušenja rejtinga kretale su se od 2,5 do 4,56 posto. U ponedjeljak, pak, kretale su se od 2,6 do 4 posto, ovisno o tome koji im je rok dospijeća. Prema izvješćima Privredne banke Zagreb, smanjila se i rizičnost posuđivanja novca Hrvatskoj. To se vidi u blagom padu premije rizika koja je danas upola niža nego u siječnju prošle godine, kad je Hrvatska imala bolji kreditni rejting, ali i dvostruko više kamate nego danas.
Odgovor na pitanje zašto kamate na hrvatski vanjski dug odbijaju slušati naputke agencije Standard & Poor’s ne krije se u potezima hrvatske Vlade, ni Hrvatske narodne banke. Potpuno ista stvar događa se gotovo svim zemljama EU, pa i prezaduženoj Italiji i Španjolskoj. Poljska se prije tjedan i pol zadužila za milijardu eura, putem obveznica na šest godina, uz rekordno niske kamate od 1,7 posto.
Za pad kamata perifernih zemalja Europe zaslužne su američka i europska središnja banka te njihove nekonvencionalne mjere monetarne politike, prema pisanju Financial Timesa. Središnje banke natiskale su tisuće milijarda dolara i eura. Preplavile su financijski krvotok svježim novcem, zbog čega je pala i cijenja njegova posuđivanja. Usprkos tome, banke i ostali investitori prošlih su se tjedana pomalili za državnim obveznicama, jer su im one isplativije nego ulaganje novca u gospodarstvo.
– Hrvatske euroobveznice i dalje potporu nalaze u visokoj likvidnosti na globalnim tržištima i sklonosti investitora nešto rizičnijim ulaganjima koja nose više prinose, komentirali su jučer analitičari Raiffeisen banke, objašnjavajući zašto padaju prinosi na hrvatske obveznice i zašto su trenutačno sve poželjnije.
