Sabor počeo raspravu o novom Zakonu o energiji

HDZ: Vlada skida odgovornost za rast cijena energenata; Holy: Štitili ste monopolitičku poziciju HEP-a

Hina

"To je odraz kukavičluka i neodgovornosti Vlade", rekao je Đuro Popijač u ime HDZ-a, dok je Mirela Holy njegovo priznanje da bivša vlast namjerno nije s EU uskladila treći energetski paket, ocijenila skandaloznim



ZAGREB – HDZ je danas u Hrvatskom saboru svoju potporu zakonima o energiji te o regulaciji energetskih djelatnosti, uvjetovao odgodom primjene do ulaska u EU, prozivajući Vladu da tim zakonskim paketom sa sebe skida odgovornost za rast cijene energenata.


»To je odraz kukavičluka i neodgovornosti Vlade«, rekao je Đuro Popijač u ime HDZ-a, ističući kako je jedini cilj Vlade napuniti državni proračun, odnosno otvoriti prostor daljnjem rastu cijena energenata, »a građanima neka Bog pomogne, jer Vlada neće«.


Naglasio je kako nema potrebe da Hrvatska taj paket energetskih zakona kojima se u potpunosti liberalizira tržište energenata, donosi već sada, jer to nisu učinile i neke članice EU.»Vlada diže ruke od odgovornosti za cijenu energenata i sve prebacuje na neovisno regulatorno tijelo; je li to odgovorna Vlada«, upitao je Popijač.


HNS-ovi zastupnici konferencijom za novinare su reagirali na prozivke HDZ-ovaca u današnjoj saborskoj raspravi o paketu energetskih zakona, ustvrdivši da je upravo HDZ generirao nered i gubitke u javnim tvrtkama, te da je »simbol HDZ-ova odnosa prema energetskom sektoru slučaj Buljubašić«.»Bilo je doista teško slušati sve što su izrekli pojedini bivši ministri, koji su direktno odgovorni što u proteklih osam godina nisu učinili ništa da se u HEP-u smanje gubitci. Ti isti mudraci su svojim postupcima generirali nered u javnim tvrtkama, a simbol njihova odnosa prema energetskom sektoru je slučaj Buljubašić«, rekao je HNS-ov zastupnik Petar Baranović.Ustvrdio je da je nered koji je u energetskom sektoru isproducirao HDZ doveo je do toga da je Hrvatska među najvećim uvoznicima električne energije po glavi stanovnika u svijetu. Upozorio je da su gubitci na HEP-ovoj mreži i do tri milijarde kilovatsati, dok ukupna potrošnja građana iznosi oko 6,5 milijardi kilovatsati.»To je cijena koju moraju platiti potrošači«, zaključio je.Njegova stranačka kolegica Natalija Martinčević ustvrdila je da je HDZ-ova vlada 2010. iz HEP-a izvukla više od milijardu kuna. »Da su se ti novci uložili u izgradnju proizvodnih kapaciteta, Hrvatska sada ne bi bila osmi najveći uvoznik električne energije na svijetu«, rekla je Martinčević.Rasprave HDZ-ovaca nazvala je mazanjem očiju građanima, lažnom osjetljivošću i kupovanjem glasova. 





Naglasio je kako je nužno da u ovom kriznom razdoblju Vlada zadrži mehanizme utjecaja na cijenu energenata.


Mirela Holy (SDP) je Popijačevo priznanje da bivša vlast namjerno nije s EU uskladila treći energetski paket, ocijenila skandaloznim.


»Time ste obmanjivali hrvatsku javnost i EU«, poručila je Holy, prozivajući HDZ da je stopiranjem tog paketa štitio monopolističku poziciju HEP-a.


Da je na HDZ-ovo »značajno kašnjenje« u donošenju zakonskog paketa prigovorila Europska komisija upozorila je i zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal. Kazala je da je donošenje tih zakona Hrvatska preuzela kao obvezu do 31. ožujka 2010., implementirati do kraja ožujka 2011., a do ulaska u EU imati već testiran primijenjeni model.


»Lako je reći sada tijekom rasprave da Vlada ovom mjerom pere ruke od odgovornosti, a ne biti jasan i reći da usvajamo izravnu direktivu koja apsolutno svim članicama EU nalaže neovisan proces donošenja odluka na razini regulatora«, naglasila je.


Damir Kajin (IDS) je raspravu iskoristio kako bi ponovno pozvao istarske županijske vlasti da, suprotno prijedlogu Vlade, ne prihvate gradnju termoelektrane Plomin C na ugljen.


»Ne znam što će Skupština Istarske županije odlučiti u ponedjeljak, ali bi trebala reći ‘ne’ ugljenu«, rekao je Kajin. Ponovio je kako je struja iz ugljena skuplja od one iz plina te da je gradnja termoelektrane na plin dvostruko jeftinija od one na ugljen.


Na takvo protivljenje Vladinoj odluci od strane Kajina, budući da je IDS član vladajuće koalicije, replikom je reagirao HDZ-ovac Josip Borić, prozivajući Kajina za demagogiju, jer će na kraju podržati stav Vlade.


»IDS je na Plominu C na ugljen ugušio ‘istarsku kozu’ koja je i simbol IDS-a. Ona je krepala, barem među ljudima koji su IDS-u davali povjerenje zadnjih 20 godina«, poručio je Borić IDS-ovom zastupniku.


»Koza će preživjeti i mene i vas, jer je prehranila sve nas u parlamentu i u Hrvatskoj. Koza živi vječno«, odgovorio mu je Kajin. »Nije istina da je Kajin glasovao za poteze svoje vlade. I Kajin živi vječno«, dodao je.


Zlatko Komadina najavio je potporu SDP-a predloženim zakonima. »Nemao puno izbora, ove zakone moramo prihvatiti i uskladiti ih s EU, a već imamo kritike iz Europske komisije da kasnimo«, kazao je Komadina. 


Načelno se složio s Kajinom da je Hrvatskoj potrebno više plinskih kapaciteta, ali i istaknuo kako danas Hrvatska nema dovoljno plina za industriju.


Hrvatski sabor je današnje zasjedanje počeo objedinjenom raspravom o prijedlozima zakona o energiji i zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, kojima se, među ostalim, donošenje cijena ili tarifa prenosi s Vlade na energetske subjekte, uz odobrenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). 


Ukida se kategorija povlaštenih i tarifnih kupaca struje i plina, kao pretpostavka potpune liberalizacije tržišta energenata. 


Utvrđuje se pozicija krajnjih kupaca koji će imati posebne mjere zaštite zbog svog socijalnog statusa – ugroženi kupci, odnosno kućanstva koja zbog socijalnog položaja ili zdravstvenog stanja imaju pravo opskrbe energijom po posebnim uvjetima.


Za sigurnost opskrbe energentima odgovornim se smatra tržište, a zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal uvodno je rekla kako je riječ o odgovornosti operatora koji građane i druge potrošače opskrbljuju energijom.


»U eventualnim izvanrednim stanjima, kada dolazi do poremećaja na tržištu, energetski sektor mora biti pripravan. Državna tijela imaju obvezu brinuti o sigurnosti opskrbe, prije svega kroz planiranje razvoja, kako bi energetski subjekti bili sigurni, kako bi bili pouzdani u dobavi i opskrbi, da bi bilo dovoljno energije i u takvim uvjetima«, kazala je Obradović Mazal. 


Naglasila je da se paket energetskih zakona donosi radi usklađivanja s europskim direktivama.


Zakonom o energiji među ostalim je predviđeno i da Vlada donosi Strategiju energetskog razvoja i Program provedbe Strategije.


Jedinice lokalne i područne samouprave svoje će razvojne dokumente morati uskladiti s tim dokumentima.