ZAGREB – U hrvatskoj javnosti u ciklusima se ponavljaju rasprave o tome treba li ukinuti županije, a HDZ uvijek ističe da tako nešto ne dolazi u obzir. Jasno je i zašto, HDZ redovito obnaša vlast u najviše županija i stranka je stoga iznimno zainteresirana da se ništa ne mijenja u lokalnom ustrojstvu Hrvatske. I u nedjelju je HDZ očekivano bio daleko najuspješniji u izborima za župane i županijske skupštine, ali njihovi su rezultati ipak slabiji nego ranije na lokalnim izborima.

Ukupno su liste HDZ-a za županijske skupštine i Gradsku skupštinu Zagreba, koji ima status županije, dobile 482.881 glas, a to je 53.071 manje nego prije četiri godine. Bolje je u tom segmentu HDZ prošao i na lokalnim izborima 2013., u vrijeme kada su u Saboru bili u oporbi, jer su njihove županijske liste i ona za zagrebačku skupštinu imale podršku ukupno 502.221 birača.

Sigurne pobjede

O određenom podbačaju HDZ-a u izborima na razini županija svjedoči i podatak da su 2017. sve već u prvom krugu u potpunosti završili u šest županija, dok je to sada slučaj u njih četiri. To ne znači da će HDZ 30. svibnja uvečer imati manje župana nego nakon prethodnih lokalnih izbora, ali njihovi kandidati za tu dužnost u nekoliko će se županija morati dobro oznojiti u iduća dva tjedna i unatoč tome nije sigurno da će svi pobijediti. Neke izborne utrke vrlo su tijesne i bit će to dinamična kampanja.

SDP je na izborima za županijske skupštine i zagrebačku Gradsku skupštinu potonuo bitno više nego HDZ, u četiri godine su s 380.529 pali na 265.793 glasa, a političke opcije koje ne čine većinu u Saboru, posao su već okončale u dvije županije.

Zanimljiv će biti i postizborni proces formiranja koalicija u županijskim skupštinama koji će za HDZ, zbog pojave njima na desnici izrazito nesklonih lista, također biti veći izazov nego 2017.

Župani su u nedjelju izabrani u Osječko-baranjskoj županiji, Ivan Anušić (HDZ), Virovitičko-podravskoj županiji Igor Andrović (HDZ), Požeško-slavonskoj županiji Antonija Jozić (HDZ), Brodsko-posavskoj županiji Danijel Marušić (HDZ), Međimurskoj županiji Matija Posavec koji odnedavno ima vlastitu stranku, te u Krapinsko-zagorskoj županiji Željko Kolar (SDP). Sve je to u skladu s prognozama. ​

Od HDZ-ovaca tu valja izdvojiti Antoniju Josić, čija je glatka pobjeda dokaz da je HDZ u Požeško-slavonskoj županiji puno jači od brojnih skandala u koje su upleteni bili njihovi dužnosnici, i potpredsjednika stranke Anušića koji je trijumfirao na političkoj platformi suprotnoj premijeru Andreju Plenkoviću. Dok predsjednik Vlade pozitivnom smatra suradnju HDZ-a u Saboru sa SDSS-om, Anušić je bez krzmanja javno govorio protiv te koalicije. Plenković je, posve logično, zamjerio svom potpredsjedniku iznošenje stavova koji su u opreci sa stranačkom politikom, ali osječko-baranjski župan svejedno je sada uvjerljivije pobijedio nego 2017. Sugerira to da birači HDZ-a, konkretno u Slavoniji, uopće nisu oduševljeni političkim savezom s Miloradom Pupovcem. Međimurski župan Posavec bezbolno je obavio prijelaz iz HNS-a u stranku koju je sam utemeljio, a konstanta je i Kolar, koji je u Krapinsko-zagorskoj županiji i prije četiri godine pobijedio u prvom krugu. Nitko od spomenutih neće imati problema prilikom okupljanja većine u županijskoj skupštini.

Izgledne pobjede

​Ozbiljnijeg razloga za zabrinutost nema ni trojka kojoj je zamalo izmakla pobjeda u prvom krugu. Lista HDZ-a koju je za skupštinu Sisačko-moslavačke županije nosio Ivan Celjak, s 45,61 posto glasova dobila je više od polovice potrebnih vijećnika, ali on u natjecanju za župana s 48,57 posto glasova mora u drugi krug. Zasluga je to još aktualnog župana Ivana Žinića koji se nakon napuštanja HDZ-a kandidirao sam i odnio Celjaku dragocjene glasove. Ali, kandidat SDP-a i još nekih lijevo-liberalnih stranaka Daniel Berdais kreće s 21,35 posto glasova i ne predstavlja Celjaku prijetnju. Još manje je to HDZ-ovki Martini Furdek-Hajdin (49,41 posto) u Karlovačkoj županiji kandidat SDP-a i HSS-a Stjepan Mikulandrić (28,70 posto). Boris Miletić iz IDS-a nije tako popularan u Istri kao njegov stranački kolega Valter Flego, koji je 2017. župan postao u prvom krugu s 65,61 posto glasova. No, Miletić je s 46,77 posto ipak u komotnoj situaciji jer SDP-ovac Danijel Ferić zaostaje za njim skoro 25 postotnih poena. Veliku prednost ima i zagrebački župan Stjepan Kožić (44,93), čiju je kandidaturu podržao i HDZ, ali Mihael Zmajlović iz SDP-a (29,08) nije posve izgubio izglede. Isto se, zbog rasporeda glasova, može reći i za dvoboje u Zadarskoj županiji između sadašnjeg župana Božidara Longina (43,27 posto) i nezavisnog kandidata Ivice Žuvele (15,92 posto), pa i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj će se sučeliti HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić (40,12 posto) i predsjednik Mosta Božo Petrov (21,11 posto). U svim ostalim utrkama u drugom krugu pravo na osnovanu nadu imaju svi kandidati za župana.

Uzbudljiva doigravanja

U Ličko-senjskoj županiji u doigravanju su kao i 2017. Darko Milinović i Ernest Petry, s razlikom što je prvi za župana izabran kao HDZ-ovac, a sada ima stranku LiPO, dok se drugi iz nezavisnog u četiri godine transformirao u kandidata HDZ-a. Milinović je u nedjelju zabilježio nešto bolji rezultat (33,26 posto), ali mu Petry s 32,04 posto puše za vrat. Plenkovićeva stranka još je bliže gubitku Šibensko-kninske županije, u kojoj poslije prvog kruga vodi kninski gradonačelnik na odlasku, bivši član HDZ-a, a sadašnji nezavisni Marko Jelić. Istina, njegovo vodstvo u odnosu na HDZ-ovca, višestrukog župana Gorana Pauka je neznatna, 36,52 naprema 36,10, ali čini se da je Jeliću u drugom krugu na raspolaganju veći rezervoar glasova, budući da su otpali kandidat SDP-a Joško Šupe i Ivica Ledenko kojeg su podupirali Most i Domovinski pokret. Valja napomenuti da je 2017. Pauk u prvom krugu dobio mnogo više glasova, 49,40 posto. Ne mogu apsolutno mirno spavati ni HDZ-ovi kandidati u Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, Blaženko Boban i Damir Dekanić. Boban (39,53 posto) i dalje je naglašeni favorit u nadmetanju sa SDP-ovim veteranom Rankom Ostojićem (17,51 posto), ali to još nije završeno.

Dekanić je, pak, na 38,58 posto, ali toliki je i zbroj glasova njegovog protivnika, dugogodišnjeg člana HDZ-a Josipa Dabre i Nikole Kajkića koji su se obraćali praktično identičnom biračkom tijelu. Borbeno će u drugom krugu biti i u Koprivničko-križevačkoj županiji, u kojoj je Darko Koren uz potporu HDZ-a dobio 35,71 posto glasova. Živopisni SDP-ovac Mladen Kešer, koji je kao i Koren nekad bio u HSS-u, ušao je tu u drugi krug s 25,63 posto, a nezavisni Željko Lacković imao je respektabilnih 24,16 posto. Damir Bajs, HSS-ov ministar turizma u Vladi Ivice Račana, ovaj put nije pobijedio u prvom krugu. Za njega je glasovalo 38,55 posto birača i za petama mu je HDZ-ovac Marko Marušić (36,63 posto). Tu su moguća oba ishoda. Na papiru bez šansi nije ni u Varaždinskoj županiji saborski zastupnik HDZ-a Anđelko Stričak, koji je na 27,05 posto, a župan Radimir Čačić dohvatio je 30,65 posto. Međutim, Čačić sigurno može računati s glasovima SDP-ove kandidatkinje Barbare Antolić Vupore koja je dobila 15,73 posto glasova.

Osim toga, za HDZ bi bolje bilo da Stričak malo prikoči jer kad bi on uspio pobijediti, vrlo vjerojatno bi Plenkovićeva vlada ostala u Saboru bez presudnog glasa Čačićevih reformista.