SNAŽAN OPORAVAK

Gradnja stanova i infrastrukture najveća nakon krize, građevinari očekuju nastavak uzleta

Branko Podgornik

Foto S. DRECHSLER

Foto S. DRECHSLER

Nastavak uzleta građevinarstva ohrabruje i činjenica da je 2019. izdano građevinskih dozvola 5,6 posto više nego prethodne godine. Predviđena vrijednost radova je 29,9 posto veća nego 2018. godine



ZAGREB – Prošla je godina za hrvatsko građevinarstvo bila najbolja nakon krize, a uzlet te djelatnosti očekuje se i ove godine. Naime, lani je u Hrvatskoj izdano građevinskih dozvola za radove u vrijednosti 30 posto većoj nego 2018. godine, prema najnovijim podacima Hrvatske gospodarske komore.


Zbog oporavka gospodarstva, obujam građevinskih radova lani je skočio 8,3 posto u odnosu na 2018. godinu, što je najviša stopa rasta nakon 2008. Nije nepoznato da stanogradnja raste već petu godinu za redom, što je praćeno i skokom cijena stambenih kvadrata.


Manje je poznato da su radovi na ostalim građevinama istodobno padali. Novost je da su prošle godine prvi put nakon krize, rukom pod ruku, skočili i radovi na zgradama, i radovi na ostalim građevinama.


Solidan rast BDP-a




– Stoga je rast građevinske aktivnosti postao strukturno usklađen i stabilniji, a temeljen je na ostvarenju većeg broja investicijskih projekata u visokogradnji i infrastrukturi. To je znatnim dijelom rezultat učinkovitijeg korištenja raspoloživih sredstava iz fondova Europske unije, ocjenjuje sektor za komunikacije Komore.


Nema sumnje da je lanjski uzlet građevinarstva uvelike pridonio činjenici da je Hrvatska 2019. formalno izašla iz gospodarske krize, jer je napokon dosegnula i nadišla razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) kakvu je imala 2008. godine.


Taj formalni izlazak zemlje iz ekonomske krize potvrdili su i podaci Državnog zavoda za statistiku s kraja veljače, koji su pokazali da je rast BDP-a tijekom prošle godine iznosio solidnih 2,9 posto.


Komora istodobno upozorava da je obujam građevinskih radova – usprkos četverogodišnjem rastu – i dalje 37,4 posto niži nego u prijekriznoj 2008. godini.


Budući da je i industrijska proizvodnja danas oko osam posto niža nego 2008., očito je kako je Hrvatska uspjela izaći iz krize ponajprije zato što su se njezine tvrtke u međuvremenu preusmjerile na turizam, koji danas čini oko 20 posto hrvatskog BDP-a.


Novac iz EU fondova


– Nastavak relativno visokog i stabilnog rasta građevinske aktivnosti očekujemo i u ovoj godini, uz istodobni rast aktivnosti na zgradama i ostalim građevinama, kažu u Komori.


Taj optimizam Komora temelji na predvidljivim investicijama privatnog i javnog sektora, poduprtih novcem iz fondova EU-a. Tome treba dodati i očekivani rast stanogradnje, koju pomažu niske kamatne stope i državne poticajne mjere.


Naposljetku, nastavak uzleta građevinarstva ohrabruje i činjenica da je 2019. izdano građevinskih dozvola 5,6 posto više nego prethodne godine. Na temelju tih dozvola, predviđena vrijednost radova je 29,9 posto veća nego 2018. godine, od čega se 20,6 posto odnosi na rast stanogradnje, a 43,3 posto na ostale građevine, izračunala je Komora.


Ti veliki radovi, koji su lani dobili dozvole, vjerojatno se neće završiti 2020., već se mogu protegnuti na više godina.​