Predizborna debata

Građanski odgoj definitivno nam je potreban. Djeca misle da je prvi hrvatski predsjednik bio – Ante Pavelić

Ljerka Bratonja Martinović

Arhiva NL

Arhiva NL

"Zaprepastilo me ono što sam čuo ovih dana u tramvaju, od učenika koji su taj dan imali ispit"



Građanski je odgoj potreban u školama, smatraju izborni pretendenti na vlast, ali nisu svi za zaseban predmet koji bi bio obavezan za sve učenike. Isto tako, različiti su stavovi o tome treba li 16-godišnjacima dati pravo glasa na izborima, no u stavu da je smanjenje satnice općih predmeta poput povijesti ili politike i gospodarstva u strukovnim školama potez štetan za obrazovanje sve su oporbene stranke jedinstvene. Pokazao je to jučerašnji okrugli stol »Treba li nam obrazovanje za demokraciju?« koji je u organizaciji Gonga i GOOD inicijative okupio Dalibora Prevendara (SDP), Mariju Selak Raspudić (MOST), Marina Živkovića (Možemo!), Nikolu Vukobratovića (SDSS) i Ivanu Fundurulić (Centar).


Rijeka nije primjer


– Građanski odgoj kakav je danas nema puno smisla, nije ispunio svoju ulogu i treba se organizirati na puno kvalitetniji način. Ako mi dođe 19-godišnjak i kaže da bi išao na izbore, ali ne zna što se tamo bira, a završio je prvu godinu faksa, znači da stvar apsolutno ne funkcionira, ocijenio je Prevendar (SDP) koji podržava da građanski odgoj bude poseban predmet i to najmanje od osmog razreda osnovne škole pa do kraja srednjoškolskog obrazovanja. Na isti način gleda i na važnost općeobrazovnih predmeta, poput povijesti, za učenike strukovnih škola, kojima se u aktualnoj reformi kurikuluma smanjuje tjedni broj sati iz ovih predmeta.


– Zaprepastilo me ono što sam čuo ovih dana u tramvaju, od učenika koji su taj dan imali ispit. Jedan je pitao drugog – brzo, brzo, Ante Pavelić, tko je on? Prvi hrvatski predsjednik, odgovorio mu je drugi. Oni, dakle, nemaju pojma, već sad je razina tog znanja niža nego što bi trebala biti, a ukidanjem tih predmeta što ćemo dobiti? Autolimare koji ne znaju gdje žive?, ilustrirao je Prevendar.




Marija Selak Raspudić u ime Mosta usprotivila se uvođenju građanskog odgoja kao obveznog predmeta tvrdeći da je satnica već ionako pretrpana te da većina ravnatelja nije za uvođenje građanskog odgoja kao obaveznog. Dodala je i da načelno zagovaranje građanskog obrazovanja nije pravi dokaz zalaganja političkih stranaka za aktivniju ulogu mladih u političkom i društvenom životu, jer suprotnim ponašanjem u praksi stranke mlade odbijaju od svakog političkog angažmana.


Da građanski odgoj ne treba biti obavezan predmet, objasnila je i pravom mladih na autonomiju, te navela kako je riječka praksa pokazala da većina učenika koja nije upisala izborni Građanski odgoj to ne namjerava učiniti ni sljedeće godine, a od onih koji su ga polazili, samo 30 posto nastavit će ga slušati, dok se 60 posto odlučilo za druge aktivnosti za koje imaju više interesa. Djecu treba pustiti da biraju, pa ako im se ne sviđa građanski odgoj, neka igraju košarku ili rade što vole, zaključila je.


Za Prevendara i Živkovića građanski odgoj ne bi smio biti stvar izbora, jer mladima, kažu, treba osigurati da steknu određena temeljna znanja o tom području ako jednog dana želimo imati kompetentne građane koji će donositi kvalitetne odluke. Zato je, kažu, potrebno u strukovnim školama ostaviti postojeću satnicu općeobrazovnih predmeta.


Sa 16 na izbore


– I svi oni koji završe strukovne škole moraju imati osnovne građanske kompetencije, znati u kojem sustavu žive i kako mogu unositi promjene u društvo, primjerice sindikalnu aktivnost koja nije zastupljena u kurikulumu, kazao je Živković.


Svi su sudionici okruglog stola, osim Mostove Marije Selak Raspudić, skloni pomicanju dobne granice za izlazak na izbore na 16 godina. Time bi se, smatraju, mladi mogli u većoj mjeri zainteresirati za političke teme. Ivana Fundurulić (Centar) smatra pak da je velika sramota političkih stranaka slaba participacija mladih s pravom glasa u političkom životu. Mladi od 15 do 30 godina života čine 16 posto stanovništva, a od dječje dobi do 30 godina čak 30 posto populacije, što se u Saboru ne vidi. Pitanje je, smatra Fundurulić, kako zainteresirati mlade za aktivniju participaciju u zajednici. Mostovu Selak Raspudić, koja se jedina protivi da 16-godišnjaci izađu na izbore, podsjetili su na činjenicu da je upravo njena stranka 2018. godine u okviru ustavnih promjena predlagala i spuštanje te dobne granice.