Narušavanje privatnosti?

Građani uznemireni zbog sve češćih preleta dronova

Vladimir Mrvoš

Foto Davor Puklavec/PIXSELL

Foto Davor Puklavec/PIXSELL

Čitatelji napominju da im dronovi nadlijeću dvorište, balkone i barke. Svaki let dronom mora biti prijavljen i ne smije se kršiti tuđe pravo na privatnost, odnosno namjerno snimati ljude ako ne postoji njihovo dopuštenje, ističu iz policije



Više naših čitatelja uznemireno je zbog čestih preleta bespilotnih letjelica – dronova – iznad njihovih domova i dvorišta pa su pozvali našu redakciju u nadi da će od nas dobiti odgovor kome se obratiti.


Događa se, upozoravaju građani, da dronovi slijeću i na balkone obiteljskih kuća i stanova, pa strahuju da je možda riječ o svojevrsnoj zlonamjernoj »špijunaži«, kako bi se ustanovilo jesu li možda kuće i stanovi trenutačno bez ukućana i podložni eventualnoj pljački. Susret s dronom na balkonu »oči u oči«, kaže naša sugrađanka, nije nimalo ugodan.


– Kad smo ga suprug i ja ugledali, brzinom svemirskog broda uzdigao se u visinu i nestao iz vidokruga, kaže naša uzrujana čitateljica.


Siguran razmak




Druga napominje da joj dron gotovo svakodnevno nadlijeće dvorište i remeti privatnost, a jedna naša sugrađanka imala je »pratnju« u vidu drona na povratku barkom iz Jadranova.
Stoga smo se s pitanjem o zaštiti građana u takvim situacijama obratili Policijskoj upravi primorsko-goranskoj.


– Građani se zbog bilo kakvog uznemiravanja, pa tako i zbog preleta dronova iznad njihovog privatnog vlasništva, mogu obratiti najbližoj policijskoj postaji, koja će zatim izaći na teren i utvrditi o čemu se radi, rekli su nam u PU-u primorsko-goranskoj.


Napominju da svaki let dronom mora biti prijavljen, a vlasnici dronova upozoreni su da kada se bave time imaju primjereno osiguranje. Dronovi ne smiju nadlijetati velike skupine ljudi, a mora se izbjegavati letenje iznad ljudi koji ne sudjeluju u letu drona.


Također vlasnici dronova moraju provjeriti postoje li zone zabrane letenja ili neka druga ograničenja u području u kojem žele letjeti. Isto tako ne preporučuje se letjeti na visini većoj od 120 metara iznad tla i ni u jednom trenutku ne ispuštati dron iz vidika.


Vlasnici dronova ne smiju ih puštati blizu zrakoplova, zračnih luka, helidroma ili mjesta na kojima se odvija hitna intervencija. Upravljanje dronom mora biti tako da bespilotna letjelica uvijek bude na sigurnom razmaku od osoba, životinja i drugih zrakoplova.


Isto tako, a to je posebno važno za uznemirene građane, ne smije se kršiti tuđe pravo na privatnost, odnosno namjerno snimati ili objavljivati fotografije, videozapise ili audiozapise na kojima se nalaze ljudi ako ne postoji njihovo dopuštenje.


Dron se ne smije koristiti za prijevoz opasnih tvari ni za bacanje stvari s visine. Ako u području operacija nema ljudi, let drona se smije odvijati na udaljenosti od najmanje 150 metara od stambenih, poslovnih, industrijskih ili rekreacijskih područja.


Nova pravila


Od početka ove godine na snagu su stupila nova pravila koja reguliraju područje rada i korištenja bespilotnih letjelica u Europskoj uniji, a time i u Republici Hrvatskoj.


Svi vlasnici civilnih bespilotnih letjelica koji su bili evidentirani pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo za izvođenje letačkih operacija, sukladno Pravilniku o sustavima bespilotnih zrakoplova, moraju se ponovo registrirati.


Ovom novom registracijom vlasnik drona smije izvoditi operacije njime u otvorenoj kategoriji u bilo kojoj državi članici Europske unije. Prilikom registracije dobit će i jedinstveni registarski broj kojim mora označiti sve svoje bespilotne zrakoplove.


Početkom primjene spomenute Provedbene Uredbe, udaljeni piloti će prije izvođenja operacija bespilotnim zrakoplovima u »otvorenoj kategoriji« morati položiti teorijske ispite. »Otvorena kategorija« bespilotnih letjelica podijeljena je na tri podkategorije: A1, A2 i A3, na temelju radnih ograničenja, zahtjeva koji se odnose na udaljene pilote i tehničkih zahtjeva.


Sukladno odredbama EU-a operatori se moraju registrirati kad unutar »otvorene kategorije« izvode operacije bespilotnim zrakoplovima dopuštene mase pri polijetanju od najmanje 250 g ili bespilotnim zrakoplovima koji u slučaju udara na čovjeka mogu prenijeti kinetičku energiju veću od 80 J ili bespilotnim zrakoplovima opremljenima senzorima koji mogu prikupljati osobne podatke osim ako je riječ o bespilotnim zrakoplovima koji se smatraju igračkama.


Prijevoz tereta u okviru otvorene kategorije iznimno je dopušteno uz udovoljavanje propisanim uvjetima. Ako bespilotni zrakoplov nosi dodatan koristan teret, udaljeni pilot je obavezan provjeriti da mu ukupna masa pri polijetanju ne prelazi dopuštenu masu pri polijetanju kako ju je utvrdio proizvođač ni ograničenje dopuštene mase pri polijetanju za tu klasu.


Let noću


Letenje noću dopušteno je u okviru svih kategorija letačkih operacija. Odredbom je propisano da udaljeni pilot mora pri noćnom letu osigurati da je na bespilotnom zrakoplovu upaljeno zeleno bljeskajuće svjetlo.


Šest prijava za neovlaštene letačke operacije


Iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo potvrđeno nam je da se operacije koje se ne obavljaju u skladu s propisima o sigurnosti zračnog prometa prijavljuju. Prijava neovlaštenog izvođenja letačkih operacija bespilotnim zrakoplovima može se dostaviti na e-mail: [email protected] i to na Obrascu prijave neovlaštenog izvođenja letačkih operacija sustavima bespilotnih zrakoplova.


Da bi se po prijavi moglo postupati, potrebno je u obrascu prijave u dijelu »Informacije o prijavljenom događaju« što preciznije navesti sve tražene informacije. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je šest prijava građana za neovlašteno izvođenje letačkih operacija.


Kazne za prekršitelje su propisane Zakonom o zračnom prometu, a kreću se od upozorenja, novčanih kazni u rasponu od 5.000 kuna pa naviše, do privremenog ili stalnog oduzimanja pilotskih dozvola i odobrenja/registracija operatora zrakoplova.


Registrirati se moraju svi kada unutar »otvorene kategorije« izvode operacije bespilotnim zrakoplovom dopuštene mase pri polijetanju od najmanje 250 g, ili bespilotnim zrakoplovom koji u slučaju udarca u čovjeka može prenijeti kinetičku energiju veću od 80 J, ili koji je opremljen senzorima kojima se mogu prikupljati osobni podaci (kamera, mikrofon…).


Postojanje bilo kojeg od navedenih uvjeta znači obvezu registracije.


Police osiguranja


Skupina ljudi se ne može definirati brojem, stoga je definirana na sljedeći način: »mnoštvo ljudi« znači da je na danom prostoru ljudi toliko da im je nemoguće udaljiti se. Uredba definira obavezu posjedovanja važećih polica osiguranja prilikom izvođenja letačkih operacija.


Osiguranje je obavezno za letenje u otvorenoj, posebnoj i certificiranoj kategoriji. Na letove koji se izvode u svrhu javnog interesa (vojne, carinske ili policijske aktivnosti, aktivnosti traganja i spašavanja, protupožarne aktivnosti, aktivnosti nadzora granice, aktivnosti obalne straže ili slične aktivnosti) ne primjenjuje se nova EU regulativa.