Zaglibili u dug

Grad Zagreb se kod države zadužio za 867,8 milijuna kuna u prošloj i ovoj godini. Nije vratio još ni lipe

Jagoda Marić

Photo: Zoe Sarlija/PIXSELL

Photo: Zoe Sarlija/PIXSELL

Kako bi prevladao koronakrizu, prošle godine odobren mu je zajam od 424,5 milijuna kuna. Iako je trebao, Zagreb do lipnja ove godine nije vratio ni lipe, ali se dodatno zadužio kod države za još 444,2 milijuna kuna



ZAGREB – Grad Zagreb i zdravstvo trenutno su najkritičnije točke u hrvatskim javnim financijama, a pandemija je tu krizu ne samo dodatno pojačala, nego i do kraja razotkrila. Svi su gradovi u razdoblju od 2015. do 2020. godine gubili dio prihoda zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak, ali su se s godinama prilagođavali toj situaciji i čak su se i u koronakrizi uspjeli nositi s njome, dok je Zagreb samo zaglibio u dodatni dug prema državi


. Jednako tako je i u zdravstvu, koje je u prošloj godini od države dobilo najveći novac za sanaciju gubitaka, ali su dugovi i dalje rasli i natjerali su Vladu i prije nego što je planirala na rebalans ovogodišnjeg proračuna kako bi država i ove godine zdravstvu za sanaciju duga mogla doznačiti čak 2,8 milijardi kuna.


Beskamatni zajmovi


Gdje su najveći problemi javnih financija pokazuju i podaci Ministarstva financija o beskamatnim zajmovima koje je država lani zbog koronakrize odobravala lokalnim vlastima, ali i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Prema tim podacima, država je lokalnim vlastima isplatila 1,4 milijarde kuna beskamatnih zajmova, dok je HZZO-u odobrila 1,5 milijardi kuna. Država je lokalnim vlastima odobravala zajmove s osnova pada prihoda, zajmove s osnove povrata poreza i prireza, te zbog odgode plaćanja poreza i prireza koje lokalne vlasti nisu mogle naplatiti jer je država poduzetnicima odobrila odgodu plaćanja tih davanja. I Zagreb većinu tih zajmova za prošlu godinu nije uspio vratiti.




Tako Zagreb duguje državnom proračunu za zajmove odobrene u prošloj godini 424,5 milijuna kuna. Od tog iznosa, 303,8 milijuna kuna otpada na zajam koji je država Zagrebu odobrila radi povrata poreza, odnosno država je umjesto glavnoga grada isplatila prošle godine građanima povrat poreza preplaćenog u 2019. godini. Taj je novac trebalo vratiti do lipnja ove godine.


»Uskočila« je država tako, primjerice, i Rijeci, Opatiji i Crikvenici, pa i Primorsko-goranskoj županiji, ali su ti gradovi i županija prije nego što je započela isplata preplaćenog poreza za 2020. godinu, za što su opet zbog nedostatka sredstava trebali pomoć države, uspjeli vratiti lanjsku pozajmicu. Zagreb se, a da nije vratio ni lipe duga za lanjsku pozajmicu za povrat poreza, dodatno zadužio kod države za 444,2 milijuna kuna.


Tako je ukupan dug na osnovu zajmova što ih je Zagreb u ovoj i prošloj godini dobio od države, kako bi lakše prebrodio koronakrizu, ukupno 867,8 milijuna kuna. Zagreb ima i proračun s kojim se ne mogu mjeriti ni sve ostale lokalne jedinice zajedno, tek nekoliko ministarstava ima proračune veće od Zagreba, pa je logično da je glavni grad i trebao najveći zajam od države. No, ono što treba zabrinjavati i ministra financija Zdravka Marića i novo vodstvo grada je činjenica da je Zagreb svoj dug u drugoj godini pandemije udvostručio, odnosno da je trebao novi zajam, a nije vratio ni stari.


Dužna i Rijeka


Dio zajma iz 2020. godine, barem prema podacima što smo ih dobili iz Ministarstva financija, nije vratila ni Rijeka. Država je već naplatila 21,9 milijuna kuna duga, koliko je bio zajam za isplatu povrata poreza za 2019. godinu, te je država za namirenje ovogodišnjeg povrata poreza Rijeci morala odobriti zajam od 33,7 milijuna kuna.


No, prema podacima Ministarstva financija, Rijeka ima i dug od 7,2 milijuna kuna na ime prošlogodišnje pozajmice od ukupno 17,9 milijuna kuna, koja je odobrena zbog toga što je država tvrtkama odobrila odgodu plaćanja. Uz ovogodišnju obvezu koja je nastala zbog pokrivanja poreza od 33,7 milijuna kuna i dug za lanjski zajam, trenutno je obveza Rijeke prema državnom proračunu 40,9 milijuna kuna. Zagrebački je proračun od riječkog možda veći desetak puta, ali je njegova obveza prema državnom proračunu veća 27 puta od riječke, i to najbolje govori o tome kakve probleme s likvidnošću ima najveći lokalni proračun u državi.


Uz to, ni Rijeka, ni Crikvenica, ni Opatija, pa ni PGŽ lani nisu iskoristili priliku da od države uzmu zajam na ime pada prihoda, iako su ih imali, dok je Zagreb iskoristio i tu mogućnost.


Novac koji su u Primorsko-goranskoj županiji lani uzeli kao beskamatne zajmove od države na ime odgode plaćanja poreza i prireza, te isplate povrata poreza, županija i ti gradovi su uredno vratili.


U ovoj godini i oni su trebali pomoć da isplate povrat poreza pa je PGŽ kod države zadužen 19,2 milijuna kuna, Opatiji je trebala pomoć tek od milijun kuna, a Crikvenici 1,9 milijuna kuna.