Kolinda Grabar-Kitarović položila je prisegu kao predsjednica Republike Hrvatske na Markovom trgu u Zagrebu 15. veljače 2015. godine. Već je sam taj događaj izazvao napade dijela medija budući da su kao gosti na inauguraciji bili viđeni i tadašnji izvršni dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić, krajnje desni televizijski voditelj Velimir Bujanec, te prvi ratni zapovjednik Vukovara Tomislav Merčep kojem se sudi za teške ratne zločine. Početak mandata Grabar-Kitarović obilježilo je i uklanjanje poprsja Josipa Broza iz Ureda predsjednika Republike i njegovo premještanje u Muzej Hrvatskog Zagorja. Ovaj je čin toliko razjario dio pripadnika domaćih samozvanih antifašta da su te godine napravili ozbiljan incident na komemoraciji u Jasenovcu. Na otvorenoj su sceni zbog toga izviždali njenog izaslanika Branka Lustiga, poznatog holivudskog producenta i čovjeka koji je uspio preživjeti holokaust. Nitko od njih nije mu se poslije toga ispričao.

S početkom mandata započela je i saga s premještanjem Ureda predsjednika s Pantovčaka iz Predsjedničkih dvora. Naime, Grabar-Kitarović je tijekom izborne kampanje obećavala da će se iseliti iz Predsjedničkih dvora ako pobijedi jer je taj prostor preluksuzan i prevelik. Spominjala je premještanje u državni prostor u Visokoj ulici na što je Vlada Zorana Milanovića odgovorila i službenim otvaranjem postupka. Na kraju od preseljenja nije bilo ništa, Grabar-Kitarović je i dalje na Pantovčaku gdje će ostati do kraja mandata.

Inkognito u Jasenovcu

Prvu je javnu kontroverzu nova predsjednica izazvala 22. travnja 2015. godine kada je inkognito posjetila JUSP Jasenovac bez da se pritom jasno odredila oko prirode ustaškog režima kao i oko toga tko su bile žrtve u tom logoru. Izbjegla je doći na službenu komemoraciju, a na sličan je način obišla i Bleiburg.

U srpnju te godine službenim posjetom Izraelu popravila je dojam. Tom je prilikom izrazila žaljenje zbog svih žrtava holokausta u takozvanoj NDH, te istaknula da je ustaški režim bacio ljagu na Hrvatsku i hrvatski narod.

Sukob s Oreškovićem

Tijekom 2016. godine ušla je u sukob s Oreškovićem nakon što je od njega zatražila smjenu tadašnjeg šefa SOA-e Dragana Lozančića. U tome ju je podržavao i tadašnji predsjednik HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko. U tom je procesu ponizila Oreškovića kada mu je bez konzultacija s njima poslala svoj supotpis za Lozančićevo razrješenje. Premijer se nije dao i cijela je priča trajala mjesecima nakon čega je Lozančić ipak bio smijenjen. Oko razloga njene ljutnje na Lozančića kruže razne priče, a ona sama nikada nije pobliže pojasnila zbog čega je on izgubio njeno povjerenje.

Budući da su ovi parlamenatarni izbori značajno poremetili odnose između Hrvatske i Srbije, među ostalim na djelu je bio i pravi mali trgovinski rat nakon što je Vlada Zorana Milanovića privremeno zatvorila granicu prema Srbiji zbog toga što je ova zajedno s Mađarskom sve izbjeglice usmjeravala prema Hrvatskoj. Grabar-Kitarović susrela se 20. lipnja 2016. s tadašnjim predsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem u Subotici i tom prilikom potpisala Deklaraciju o unaprijeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja.

Polemika s Pupovcem

Grabar-Kitarović ušla je u polemiku i s predsjednikom SDSS-a Miloradom Pupovcem koji joj je poslao pismo u kojem naglašava porast netolerancije u društvu posebno prema pripadnicima nacionalnih manjina. Ona mu je odgovorila napisavši da je »u svom pismu spomenuo kao žrtve prijetnje i izljeva govora mržnje više javnih osoba i organizacija«.

– Osuđujem zajedno s Vama takve postupke. Dužna sam, međutim, ustvrditi da među osobama koje ste naveli ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije, odgovorila mu je Grabar-Kitarović. Dodala je da to »nikako ne navodi kao opravdanje vrijeđanja ili prijetnji tim osobama, što držim nedopustivim«.

– Smatram međutim kako u prosudbi neželjenih pojava, uzimajući posebice u obzir i činjenicu da proteklih godina tijela državne vlasti nijednom nisu reagirale na takva izrugivanja i provokacije, treba biti objektivan, zaključila je predsjednica.

Afera čokoladica

Budući da je došlo do pucanja na relaciji HDZ Most, zbog zahtjeva oporbe za smjenom potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, Hrvatska je po drugi puta u godinu dana, 11. rujna 2016., izašla na izbore. Ovoga puta težina Grabar-Kitarović u cijelom procesu davanja mandata bila je puno manja budući da je čistu pobjedu ostvario HDZ pod vodstvom svog novog predsjednika Andreja Plenkovića. Nakon kratkotrajnih pregovora ponovo je formirana koalicija HDZ Most, a predsjednica je Plenkoviću predala mandat 10. listopada 2016. godine.

Krajem 2016. predsjednica je uletjela u aferu čokoladica. Naime, u prosincu te godine na Dan dubrovačkih branitelja djeci u jednom dubrovačkom vrtiću podijelila je svoje fotografije, ali i slatkiše među kojima su bile i čokoladice proizvedene u Srbiji. Jedan je ogorčeni roditelj ovu činjenicu objavio na internetu. Predsjednica je potom najavila istragu u svom uredu kako se moglo dogoditi da se srpska čokoladica probije do dubrovačke djece. To ja pak izazvalo lavinu reakcija iz Srbije gdje su se zadnji četnici sprdali s njom žvačući pred kamerama hrvatske bajadere.

Misteriozno putovanje

Prvog dana ove godine predsjednica je otišla na još uvijek misteriozno putovanje u Sjedinjene države. I dok se nacija čudila gdje je i što radi iz njoj prijateljskih medija došlo je objašnjenje da su razlog putovanja bili brojni susreti s američkim političarima koji su navodno trebali zauzeti važne pozicije u novoj administraciji Donalda Trumpa koji se u tom trenutku spremao za inauguraciju koja se održala 20. siječnja ove godine. Iz njezinog Ureda javnosti je upućeno samo šturo priopćenje da će »za vrijeme boravka predsjednica imati sastanke s predstavnicima političkog i društvenog života te nevladinog sektora«. I tada je krenula lavina glasnika i tračeva o tome zbog čega je predsjednica zaista otputovala preko velike bare. U cijelu se priču uplelo i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje je u priopćenju napisalo da »iz do sada dostupnih podataka nije razvidno radi li se o službenom ili privatnom putovanju predsjednice, stoga nije moguće potvrditi niti osporiti radi li se o slučaju koji je obuhvaćen našim djelokrugom rada«. U razgovoru za HRT ispred Bijele kuće rekla je među ostalim i da želi »sukreirati američku vanjsku politiku« i »postati lider«. Na pitanje novinarke može li navesti imena ljudi s kojima se sastala rekla je da se radi o »nizu članova Kongresa u smislu administracije koja je republikanska, ali isto tako i demokratska«. Iz posjeta su ostale fotografije s jednim američkim senatorom i potpredsjednikom jednog Think Thanka, ali ih ni jedan ni drugi nisu zabilježili na svoji službenim internetskim stranicama.

Samo mjesec dana kasnije, početkom veljače, javnost se bavila prijedlogom predsjedničinog Vijeća za gospodarska pitanja koje je bilo predložilo kontrolirano slabljenje kune od deset posto u sljedećih pet godina. Ovaj prijedlog nije baš najbolje dočekan u javnosti, a HNB-a je poslao odbijenicu. Iz središnje je banke poručeno da će »HNB nastaviti voditi dosadašnju tečajnu politiku, politiku stabilnog tečaja kune«.

I onda je ovo ljeto s požarom u okolici Splita stigla i dosad najjača ovogodišnja afera. Naime, predsjednica je rekla da je Hrvatska vojska mogla bolje reagirati na što je ministar obrane Damir Krstičević najavio podnošenje ostavke. Međutim, premijer Andrej Plenković ostavku je odbio i dao snažnu podršku Krstičeviću koji je još par dana prilično nerazumljivo govorio o svom odlasku jer nema povjerenje predsjednice. Na kraju je od nje odustao, a u kuloarima se spominje mogućnost da iza svege stoji pozicioniranje zainteresiranih krugova vezano za najavljenu nabavku borbenih zrakoplova.