Foto Marko Gracin
Imamo vjerne goste i ljudi koji su zaista željeli doći i do zadnjeg su držali rezervacije, međutim, kako se situacija ne popravlja, kako se približavamo srpnju i kolovozu i terminima njihova dolaska, počeli su ih otkazivati, kaže Martina Nimac Kalcina
povezane vijesti
- “Hoteli će povećati cijene, jer troškovi rastu više od prihoda. No nije nam cilj biti najjeftiniji za turiste na Mediteranu’
- Kvarner u plusu na svim tržištima: Rast predvode njemački i austrijski gosti
- Mjesta sjećanja. Lokaliteti povezani s Domovinskim ratom i službeno uvršteni u zaštićene turističke cjeline
RIJEKA Iako su kuće za odmor trenutačno jedan od najtraženijih vidova smještaja, privatne iznajmljivače očekuje vrlo teška špica sezone na koju će utjecati najnoviji razvoj događaja s epidemijom koronavirusa. Ali i bez toga, osjeti se da se rezervacije otkazuju.
– Imamo vjerne goste i ljudi koji su zaista željeli doći i do zadnjeg su držali rezervacije, međutim, kako se situacija ne popravlja, kako se približavamo srpnju i kolovozu i terminima njihova dolaska, počeli su ih otkazivati. Svi smo se nadali da ćemo s tim rezervacijama i onime što odradi last-minute doći do tih 40-ak posto lanjskih brojki, no sada to polako počinje biti upitno, kaže Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja Hrvatske gospodarske komore (HGK). Tako primjerice, navodi, ima primjer da i Slovenci, koji su nam najbliži, a koji su tijekom korone rezervirali, sada storniraju. Južnije županije posebno su ovisne o aviogostima, dakle, o aviolinijama, za razliku od Kvarnera i Istre kamo lako mogu doći i vlastitim automobilom.
Letovi pod upitnikom
Tako doznajemo da gosti, koji planiraju doći na jug ukazuju kako su aviokompanije poslale obavijest da tijekom srpnja i kolovoza i na dnevnoj bazi prate situaciju s letovima, koji u zadnji čas mogu biti otkazani.
– Svi su se nadali da će biti bolje, no kako nije, bitno je odraditi i ovo što nam je ostalo za srpanj i kolovoz. No isto tako treba istaknuti da gosti, koji su ostavili rezervacije, zaista žele doći. Jedino će njihov dolazak ovisiti o situaciji na granici, karantenama i aviolinijama, zaključila je predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u.
Stručnjak za obiteljski smještaj Nedo Pinezić podsjeća da je u ovoj situaciji teško biti pametan, s obzirom na to da se situacija s bukingom mijenja iz dana u dan, a na nju najviše utječe epidemiološka situacija u Hrvatskoj i povećanje broja oboljelih. To se podudara s objavom njemačkog Instituta Robert Koch gdje su rekli kako će svi putnici iz Njemačke koji putuju u regije koje će imati više od 50 oboljelih na 100 tisuća stanovnika, biti dužni po povratku u Njemačku testirati se ili ići u karantenu. Prati se broj oboljelih, prije svega po pojedinim regijama. Jasno je i da su ranjivije skupine gostiju, poput seniora, vrlo oprezni.
Nejasne upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za goste s COVID-19Udruga Glas poduzetnika upozorila je jučer kako je Hrvatski zavod za javno zdravstvo tek tri tjedna nakon otvaranja granica za strane turiste donio upute za turističke djelatnike u slučaju da su njihovi gosti pozitivni na COVID-19. No i s ovakvim uputama, malo toga je jasno. Točnije, jasno je jedino da konkretnog plana za takve goste nema. U Postupku ne piše ništa o glavnom problemu – gdje će iznajmljivač apartmana sa svojim gostima u slučaju zaraze virusom COVID-19? HZJZ problem spušta na lokalnu razinu, na jedinice lokalne samouprave i lokalne stožere civilne zaštite. I dok se županije, gradovi i lokalni stožeri CZ-a dogovaraju i smišljaju na koji način organizirati sve, briga zapravo ostaje na samom iznajmljivaču. A lokalne samouprave bi morale, kao i veći turistički kompleksi, sada, na brzinu organizirati turističke ambulante. Organizirati znači ne samo osigurati prostor i opremu, već i angažirati i liječničke timove, osigurati im smještaj i plaću te posebnu zaštitnu opremu i dijagnostiku za COVID-19. Za mnoge od 555 jedinica lokalne samouprave, to je nemoguće, kažu u udruzi. – Bilo bi primjerenije da su takvi centri za izolaciju, karantenu uspostavljeni na jednome mjestu za cijelu regiju, kao što je to bilo i u akutnoj fazi epidemije. Ovakvim se naputkom stvara nepotrebna zbrka i gubi se dragocjeno vrijeme. Prema naputku HZJZ zaposlenik, odnosno osoba u domaćinstvu u kojem se pruža usluga smještaja, a koji su bili u bliskom kontaktu s potvrđeno inficiranom osobom, moraju biti podvrgnuti izolaciji u domu ili organiziranoj izolacijskoj jedinici. Ovdje imamo nekoliko problema. Prvo, tko će odlučiti što je to bliski kontakt ako se poštuju protuepidemijske mjere u smještajnom objektu ? Drugo, izolacija zaposlenika i domaćina u smještaju je loše rješenje. Prvo zbog toga što se kroz čak dva tjedna provlači sumnja u zarazu pa će takav objekt napustiti svi ostali turisti. Drugo, te osobe neće moći raditi pa će šteta za njih i domaćinstvo, ugostiteljski objekt biti velika. Treće, pokazat će se da pridržavanje protuepidemijskih mjera nema učinka, da je boravak nesiguran, a turistički promet nemoguć. Jedino ispravno rješenje bilo bi testiranje takvih suspektnih zaposlenika i djelatnika na prisustvo virusa COVID-19, upozorio je Nedo Pinezić, ujedno koordinator Pododbora za male iznajmljivače Udruge. |
– Na dnevnoj bazi imamo situaciju otkaza rezervacija, ali i dobivanja novih. Ono što se podudara jest da broj oboljelih korespondira sa smanjenjem broja upita, ukazao je Pinezić. Reći će i da smo krenuli dobro i prema svemu bi mogli ostaviti cilj od 30 posto lanjskog fizičkog prometa u obiteljskom smještaju. Sjeverni Jadran, s obzirom na autoturiste stoji dobro, i vjerojatno bi se takva situacija produžila do zadarskog i šibenskog područja. Na splitskom i dubrovačkom području su, pak više orijentirani na aviogoste jer su imali transformaciju tržišta i čekaju da se uspostave letovi.
Kuće za odmor
– Sve će ovisti o epidemiološkoj situaciji, koliko će se kontrolirati broj zaraženih, a dostignemo li tih 50 oboljelih na 100 tisuća stanovnika, to će sigurno imati posljedice na pad turističkih putovanja, upozorio je naš sugovornik pojašnjavajući kako je, primjerice u Njemačkoj, napravljena analiza pretraživanja na internetu koja je pokazala da su najpretraživanije kuće za odmor, slijede mobil homeovi u kampovima, apartmani i tek onda hoteli. I to najprije manji.
– I logično je jer ljudi žele biti izolirani, a to im kuće za odmor najviše garantiraju. Mi imamo relativno dobru situaciju i s apartmanima, pogotovo onima koji imaju posebne ulaze. To je niži cjenovni razred za širu publiku. Cijene su korigirane u prosjeku za 15 do 20 posto u odnosu na prošlu godinu koja je pokazala da smo dosegli cjenovni maksimum jer smo imali manjak u svim vrstama smještaja u prvoj polovini srpnja. To je bio znak da smo došli do maksimuma. Naravno da se u ovogodišnjoj situaciji vrši pritisak na smanjenje cijena, rekao je Pinezić, pojašnjavajući kako to ovisi o nizu faktora, od pozicije objekta, odnosno o blizini mora, potom i o vrsti smještaja. Već je vidljivo i kako se veće destinacije čak i izbjegavaju, već je veća potražnja za manjim mjestima gdje ljudi procjenjuju da će biti manje gužve i gdje će lakše ostvariti socijalnu distancu. Najugroženiji su južni jadranski otoci poput Hvara, Brača ili Korčule, gdje je već sam dolazak na destinaciju skup s obzirom na troškove autoceste i trajekta. A imali su prilično visoke cijene jer su im dolazili gosti s prekomorskih, jakih tržišta, poput Velike Britanije. Kako je sada to stalo, oni imaju najveću potrebu najviše korigirati cijene, doznajemo.
