Konferencija o smeću

Filipović: Ljudi iz susjednih gradova i općina bacali su otpad u Rijeci, a sve su Riječani plaćali

Olga Monika Menčik

Marko Filipović / Foto Mateo Levak

Marko Filipović / Foto Mateo Levak

Osim ulaganja od 8.6 milijuna eura tu su i inflacija i rast plaća radnika, što će sve utjecati na cijenu odvoza, rekao je Marko Filipović



Sociološki aspekt odvajanja otpada nužno je imati na umu prilikom planiranja bilo kakvih aktivnosti, složili su se gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i Ivica Puljak, gradonačelnik Splita na konferenciji “Otpad 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina” održanoj u četvrtak u Zagrebu.


Mjesto za kontejnere


– Europski okvir daje smjernice članicama, a pitanje implementacije je najbitnije. Kaštijun je 2015. godine postao operativan, kao što je predvidjela strategija za otpad.


Danas su i naše općine i gradovi prešli na odvojeno prikupljanje otpada.




Obiteljskim kućama podijeljene su kante, sadašnji se spremnici – kontejneri od kubika uklanjaju, a pravi učinak sustava očekujemo kroz godinu dana, kada cijeli grad, pa i centar, budu uvedeni u sustav.


Sociološki aspekt je veoma važan – ljudi su iz susjednih općina i gradova prvo bacali otpad u kontejnere u Rijeci, pa su Riječani plaćali taj odvoz.


Sada treba naći mjesta za nove kontejnere, što je u gradskoj infrastrukturi teško, no oformili smo komisiju koja će raditi na tome.


U sustav se mora ulagati, on mora biti optimiziran, a osim ulaganja od 8.6 milijuna eura tu su i inflacija i rast plaća radnika, što će sve utjecati na cijenu odvoza, rekao je Filipović u okviru panela “Čisti gradovi, sretni građani”, na kojem su sudjelovali predstavnici četiri najveća hrvatska grada.


“Kad mi je teško, nazovem Tomaševića”


U anketi koja je provedena u Splitu rezultat je pokazao kako 70 posto ljudi odvaja otpad, što nije točno. Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, ističe kako je to i dalje dobar odgovor.


– U istraživanjima postoji pojava koja se naziva socijalna poželjnost odgovora – naime, građani ne odgovaraju prema tome kakvi jesu nego kakvi žele biti.


Dakle oni su nam pokazali da žele odvajati i to nas je potaknulo na postavljanje kontejnera i podjelu kanti.


Napravili smo kampanju za odvajanje otpada, u okviru koje je Vojko V napravio pjesmu za polupodzemne kontejnere koja se vrti i u disko klubovima u Splitu, kazao je Puljak, te dodao kako kada mu je teško nazove Tomislava Tomaševića nakon čega mu bude 10 puta lakše.


Spomenuo je I kako u Splitu postoji urbani dio grada u kojem su zgrade, te dio grada u kojem su kućanstva.


– U ovom drugom dijelu grada često žive ljudi koji su došli sa sela, pa je ideja da su manje ekološki osviješteni, a odvajaju bolje I radije od onih u zgradama, jer žele da su im kuće uredne, dodao je.


Zimi voze otpad, ljeti taksi


U Zagrebu uvođenjem plavih vrećica otpad je smanjen sa 170 tona na 130, dok se povećalo odvajanje plastike za 60, a papira za 30 posto, rekao je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, koji je dodao kako je u Zagrebu postalo uobičajeno da je Tomašević kriv za sve.


Specifičan problem s kojim se suočavaju morski gradovi vezan je za radnike.


– Za odvoz otpada trebaju vam vozači, a oni preko ljeta uzmu bolovanje i voze taksi, pa vi angažirate inspektora da provjeri bolovanje, a vozači to saznaju i taj jedan dan kada je inspekcija budu kod kuće.


Operativni problem oko pražnjenja kontejnera vezan je i za ekonomski model. Naime na Karepovac otpad odvoze Split i okolni gradovi koji za tonu otpada plate 60 eura, a za zbrinjavanje tone plastike 200-300 eura.


Njima se to im se ne isplati, više im se isplati ne prikupljati plastiku. Onda smo im digli cijenu tone otpada duplo, pa su nas tužili gdje god su mogli, rekao je Puljak.


“Ubijamo se, a rezultata nema”


Naveo je i kako se u Splitu ‘ubijaju od posla’ oko gospodarenja otpada, ali da nekih spektakularnih rezultata nema.


– Prikupljamo otpad, razvrstavamo, papir nekome prodamo, a za plastiku plaćamo da je netko makne što dalje od naših očiju. Svi se pravimo da nešto radimo, razvrstavamo – a nije baš tako.


Tehnologija i sociologija razdvajanja otpada svakodnevni su. Današnji sustav bez energana sigurno neće funkcionirati.


Jedan graf iz Beča pokazuje da oni oko 35 posto recikliraju, a ostalo pretvore u energiju. Danas su svi, pa i zeleni okrenuli priču ka tome da otpad pretvodimo u energiju, naveo je Puljak.


Osijek je jedini od većih gradova prešao prag od preko 50 posto odvojenog prikupljanja otpada, rekao je gradonačelnik tog grada Ivan Radić, te poručio kako od 2019. godine nisu platili nijednu kaznu, dok su do tada plaćali poticajne kazne koje su iznosile oko milijun kuna.


– Imamo četiri reciklažna dvorišta u Osijeku, jedno mobilno reciklažno, a edukacija je prisutna od vrtića. Obol svemu daju građani.


Radimo prikupljanje od vrata do vrata – spremnici za otpad su podijeljeni, kante su čipirane, a ako građani odvajaju cijena odvoza je manja, rekao je Ivan Radić, te je naglasio da je od 2012. godine, od kada je u Osijeku uvedeno odvajanje, količina otpada smanjena za 50 posto.


O energiji iz otpada


Filipović je naveo kako je Rijeka imala klasično odlagalište gdje se preko 60 godina sve istovarivalo na jednu hrpu.


– Ono je sanirano, prekriveno inertnim materijalom, instaliran je sustav otplinjavanja i na Viševcu se iz odlagališnog plina proizvodi struja.


Energija iz otpada trebala bi biti svima cilj – neki gradovi nemaju uopće razvrstavanje, sve završava u energanama. Bila je predviđena i centralna energana za RH, gdje bi završavalo gorivo iz otpada, a mi ga danas izvozimo u strane zemlje.


Intencija je da cijene budu manje. Jučer je kamion morao stati na dva mjesta gdje su bili kontejneri, a sada desetak da bi pokupio kante koje su ranije gravitirale ka jednom kontejneru.


Krajnji cilj je što više otpada ukloniti s odlagališta na kojima se danas odlaže i smanjiti količine koje se odlažu na njih, rekao je Filipović na konferenciji koju su organizirali Gradonačelnik.hr i Motus media.


Puljak je rekao kako Split radi na rješavanju biootpada dok se Plješevica ne izgradi, ali je naglasio da nije za to da se sve spali nego da se što više odvaja.


Radić je dodao kako što je manje stanovnika grada, manje je resursa i manji proračun.


– Ljudima se mora omogućiti infrastruktura. Osijek je lani imao 100.000 posjeta reciklažnom dvorištu.


Kompostana je jako bitna, sada radimo na pet zatvorenih boksova koji će smanjiti neugodne mirise u tom dijelu grada, rekao je Radić te dodao da Osijek pušta u rad najmoderniji pročistač otpadnih voda.


Reciklaža superiornija od energane


Na panel raspravi “Energana – prilika ili prijetnja?”, koja je prethodila panelu gradonačelnika, Slaven Dobrović, profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta naglasio je kako je reciklaža superiornija od energane.


– Kako je moguće da je Hrvatska sagradila 27 sortirnica koje ne rade. Ne rade zbog administrativnog razloga koji se, vjerujem, mogao brzo riješiti u Bruxellesu.


Što znači osvojeno prikupljanje bez sortirnica i kompostana. Zagreb plaća 200 do 300 eura za tonu otpada. Pa tko je ovdje lud? Javni interes je da se stvari uspostave.


Recikliranje je superiornije od elektrane. Ta ušteda je višestruko veća od onoga što možemo dobiti i korisno upotrijebiti. To je fizika.


Što se tiče emisija iz energana, ne možemo govoriti da je CO2 voda. Pažljivo s time što smijemo zanemariti, a što ne, rekao je Slaven Dobrović.