Hrvatska je bila među prvim zemljama koja je donijela novi veliki paket mjera za ublažavanje posljedica energetske krize, težak 21 milijardu kuna, a ovog tjedna sa svojim je mjerama, zasad teškim oko 140 milijardi eura, izašla i Europska komisija.

Na sjednici Europskog parlamenta ovog tjedna u Strasbourgu mjere je predstavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, s tri ključne točke: štednjom električne energije u vršnim satima i sezonama, uvođenjem poreza na ekstraprofite, te razdvajanjem plina iz ukupne cijene struje.

Von der Leyen je europske mjere iznijela u društvu sa suprugom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskoga, Olenom, uz snažne političke poruke podrške Ukrajini te nastavak sankcija prema Rusiji i poruku kako Rusija mora izgubiti rat.

Stoga su u istom smjeru išle i reakcije hrvatskih europarlamentarnih zastupnika, koji su mahom podržali europsku politiku.

Ali ne i Ivan Vilibor Sinčić, nezavisni zastupnik koji je usamljen u mišljenju da Hrvatska ne bi trebala voditi brigu o Europi, pa ni Ukrajini nego isključivo – o svojim građanima.

Tko živ, tko mrtav

– Ono što smo čuli od Von der Leyen poklapa se s onim što je najavljivao Andrej Plenković – red ušteda, red subvencija te reforma u poreznom sustavu.

Mislim da nam politika koja se provodi proteklih nekoliko mjeseci, od rata u Ukrajini, pokazuje da lideri Europske unije ne shvaćaju što nas čeka ni kakva je situacija.

Problem nije mali, ovo je sistemski lom. Cijene energenata odlaze u nebo, kad govorimo o struji – rastu deset puta, i to urušava i kućanstva i privredu.

Ova kriza udarit će sve, a pitanje je samo gdje će prije, a gdje će kasnije. Jedino je rješenje nabaviti dovoljne količine jeftine energije.

Ono što smo čuli od Europske komisije ne odaje dojam da su oni toga svjesni, rekao je. A upitan kako nabaviti jeftine energente, kaže kako je njegovo rješenje nastavak kupovine plina od Rusije, koja ga ima dovoljno i po relativno povoljnoj cijeni.

– Plenković treba sjesti u prvi avion za Moskvu te dogovoriti dugoročni otkup jer su dugoročni ugovori povoljniji. Ovog trenutka jednostavno nema druge opcije nego ukinuti kontraproduktivnu politiku sankcija i obnoviti trgovinu energentima s Ruskom Federacijom.

Rješenja su neadekvatna, zimu nam može spasiti samo Rusija, smatra on, dodajući kako će izgradnja alternativne i obnovljive infrastrukture trajati desetljećima, pa tako Hrvatska sada gradi novo skladište plina koje će biti gotovo tek 2027., a dotad tko živ, tko mrtav, rekao je.

– Ovo nije naš rat. Osuđujem agresiju, no velika je razlika u onome što političari kažu i onome što narod misli. Mnogi će se političari solidarizirati s Ukrajinom, ali njihovi građani to nisu u stanju.

Građani se žele grijati, imati jeftinu energiju, žele da industrija koja treba plin u svom poslovanju i dalje funkcionira. Prioritet je sačuvati privredu, kaže Sinčić.

Što se tiče samoga rata, trebalo ga je odmah spriječiti da je bilo moguće, ali očito nije bilo moguće. Zato treba hitno napraviti inicijativu za mir, izjavio je Ivan Vilibor Sinčić, koji je hrvatskim novinarima objasnio i kako muku muči da kao neovisni zastupnik, van stranačkih klubova u Europarlamentu, dođe do izražaja i do prostora za javne nastupe.

Naime, neovisni zastupnici mogu govoriti samo ako dobiju posebnu dozvolu za to – zato Sinčić najavljuje da mu je cilj vratiti se u hrvatsku nacionalnu politiku na narednim izborima, jer u EP na neki način samo gubi vrijeme, a misli da građani Hrvatske imaju pravo glasati i protiv mainstreama koji im se kroz velike stranke nameće. SDP i HDZ su isto, tvrdi on već dugo.

Energetski miks

To je dijelom i točno, jer i SDP-ovi i HDZ-ovi zastupnici u EP-u potpuno podržavaju mjere. Dapače, idejom uvođenja poreza na ekstraprofite posebno su zadovoljni u SDP-u, jer je to de facto socijaldemokratska ideja koju lijeve stranke već godinama zastupaju.

– Ursulin govor možda je za moj pojam bio nedovoljno hrabar, jer držala se općih mjesta i mjere su mogle biti i konkretnije, a dijelom i zakasnio, ali svakako se slažem da velike kompanije, naročito energetske i naftne koje ostvaruju zarade u ovom trenutku i zapravo su »ratni profiteri« treba dodatno oporezovati.

To je nešto što mi već dugo tražimo, jer takav porez može biti jedini dodatni izvor novca za sve socijalne i druge potrebe koje u ovoj krizi postoje, kaže Biljana Borzan iz SDP-a.

Tko god profitira od ove krize sad mora dodatno platiti, kaže ona, dodajući da je ova najava izazvala određene probleme u redovima desnog centra, odnosno EPP-a, grupacije u kojoj je i HDZ, jer ondje se mnogi protive takvoj politici.

Ipak, sve je na glasanju prošlo jer su svi svjesni da sada treba imati dodatnu odgovornost za građane, kaže Borzan. Zadovoljna je, kaže, što je Hrvatska u poziciji da ima »energetski mix«, dakle i LNG terminal, i NE Krško, i jake hidro izvore energije te će krizu možda proći čak i bezbolnije nego neke velike države, poput Njemačke koja je zatvorila svoje nuklearke i sada je možda u najgorem položaju od svih.

Tonino Picula (SDP) smatra da je ovo obraćanje predsjednice EK-a bilo najviše očekivano dosad, a jasno je da joj je cilj putem iznošenja novih mjera bio reducirati strahove građana uoči zime.

Ipak, EK je odustao od dijela najavljenih mjera, u prvom redu od limitiranja cijene ruskog plina, što je znakovito, smatra.

– Rat u Ukrajini traje već sedam mjeseci i ima ogromne posljedice, ali rekao bih da je čak i važnije kako će se EU postaviti za narednih sedam mjeseci, kad nas tek čeka najveća kriza.

Jasno je da Ursulina ideja ograničavanja cijene ruskog plina ne bi bila prošla, jer u EU za sve naravno treba konsenzus, a protiv su ne samo Mađari, nego i Austrija, Slovačka i još neki.

No, kako god bilo, ovaj paket mjera svakako će biti glavni test uspješnosti Von der Leyen i njezine Komisije, kaže Picula.

I on pozdravlja porez na ekstraprofite, jer ako se zna da je Shell u zadnjih godinu dana imao 9,8 milijardi eura superprofita, a Total Energy čak 10-11 milijardi, onda je jasno da moraju početi podnositi teret krize.

Picula smatra kako je ova kriza veliki stres za cijeli europski projekt, i u tom smislu dobro je da se planira i izmjena »europskog ugovora«, koja će sada omogućiti brže donošenje odluka, što je u krizi nužnost.

Instrument rata

Valter Flego, IDS-ov eurozastupnik, smatra da situacija nije ni crna ni bijela, već siva, kakva će biti i ova zima za građane.

– Mjere EK-a su kombinacija štednje, prelazaka na obnovljive izvore energije, izgradnje novih kapaciteta, interventnog uvoza. Pozivat će se države članice da pomognu, između ostalog i Hrvatska.

Predstavljene mjere Vlade treba pohvaliti. Vidjet ćemo kako će biti do 1. travnja, kad bude manja potrošnja, ali priča ne smije stati nego treba usmjeriti više europskog novca na projekte kojima ćemo se odvojiti od ruskih fosilnih goriva. Svi ćemo osjetiti sankcije koje smo nametnuli Rusiji.

Te će sankcije udariti ne samo po Rusiji, nego i po nama, po građanima i gospodarstvu. To se sad događa i tu pobjednika nema, zaključuje Flego.

HDZ-ovi zastupnici Karlo Ressler, Željana Zovko i Tomislav Sokol podržavaju mjere, a Putinov režim optužuju da energiju koristi kao instrument rata.

– Nalazimo se u epohi dinamičnih promjena, velike neizvjesnosti i astronomskih cijena energije, a Putin sve više koristi energiju kao instrument rata.

Zbog toga vidimo i nekad nezamislive razine inflacije s preko 20 posto u baltičkim državama i Poljskoj. Na prekretnici smo za cijeli europski kontinent.

Nažalost, mir se kao jedna od temeljnih vrijednosti ne može više uzimati zdravo za gotovo i moramo se vratiti temeljnim politikama – od sigurnosti, preko obrane, do energetske neovisnosti, na čemu inzistiramo od početka mandata.

Ako u Europi ne budemo jedinstveni i ako ne budemo znali odgovoriti na takve izazove, mislim da više nećemo moći govoriti da smo na najsigurnijem kontinentu na svijetu.

Znali smo da će 24. veljače ruska agresija na Ukrajinu imati posljedice na sve nas, i sada se to i ostvaruje, kaže Karlo Ressler.

Najoštriji u ocjenama je Tomislav Sokol, koji optužuje Njemačku da je napravila kobne greške kad se potpuno okrenula samo zelenim politikama, iz populističkih razloga, te zatvorila nuklearke i takvom politikom zapravo cijelu Europu dovela u situaciju ovisnosti o ruskom plinu.

– Zeleno ili konvencionalno – to je bila lažna dilema, jer svakoj državi treba sve. U Njemačkoj je rezultat zatvaranja nuklearki vraćanje na termoelektrane na ugljen, što je još i najgore u smislu negativnih emisija.

Srećom, Hrvatska nije donosila takve samouobilačke odluke. Mi znamo da se bar nećemo smrzavati, jer imamo svoj energetski miks, dapače Hrvatska se dobro pozicionirala i geopolitički može samo jačati zbog svojih diverzificiranih izvora energije, zaključuje Sokol.