Banke u Europskoj uniji morat će informacije potrošačima učiniti jasnijima a prešutna prekoračenja po računima neće moći naplatiti odjednom i bez najave.

Europski parlament je na plenarnoj sjednici u utorak potvrdio Direktivu o potrošačkim kreditima kojom Europska unija usklađuje pravila za potrošačke kredite u zemljama članicama. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća EU-a zamijenit će postojeću iz 2008. te, kako je predložila Komisija, obuhvatiti više vrsta kredita, propisati jasniju komunikaciju banaka s potrošačima i onemogućiti im da bez najave i mogućnosti obročne otplate ukidaju prava na “minuse” na računima.

Prijedlog je dobio široku podršku među političkim grupama u Europskom parlamentu na sjednici u Strasbourgu a u izvještaju koji je pripremila zastupnica kluba Ljevice Katerina Konečna traži se da banke osnovne informacije potrošačima moraju davati “jasno, sažeto i vidljivo”.

Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, koji je ispred Europske pučke stranke bio izvjestitelj u sjeni za ovu direktivu, kao posebno važno za hrvatske građane ističe da se “radi o tome da se puno jasnije regulira” odnos banaka i potrošača ,”najviše dio koji se tiče minusa na računu”

“To je ono što je (hrvatska) vlada sa bankama riješila u velikoj mjeru memorandumom, ali mi sada to definiramo jednim europskim zakonom koji će biti obvezujući i neće ovisiti o dobro volji banaka”, tumači Sokol.

Zemlje članice će imati tri godine da u svoje zakonodavstvo unesu odredbe direktive EU-a.

Sokol tumači kako po usvojenoj Direktivi “neće više biti moguće presudna prekoračenja naplatiti odjednom” a njihovo ukidanje “morat će se najaviti unaprijed, a naplatiti u barem 12 rata”.

“Neće se moći bez suglasnosti potrošača ni povećati minus na računu i otići eventualno u prešutno prekoračenje gdje su kamate puno veće. (…) Novo je i da će svaki potrošački kredit morati sadržavati obavijest o mogućim štetnim posljedicama po potrošače” i tako dodatno upozoriti potrošače na opasnosti prezaduženosti, objašnjava HDZ-ov europarlamentarac.

Sokol dodaje da je studija Europskog parlamenta pokazala da je 340 milijuna računa u Europi u minusu te da to nije problem koji se tiče samo Hrvatske.

Također ističe da je nova direktiva “prvi zakonodavni akt kojim se na europskoj razini kodificira pravo na zaborav i zaštita od diskriminacije za građane koji su preboljeli rak”, odnosno da se “zdravstveni podaci ne mogu koristiti kod utvrđivanja kreditne sposobnosti”.

“Zabranit će se i da se šalju nezatražene kreditne kartice ljudima i tako radi pritisak da sklope nekakve ugovore”, dodao je hrvatski eurozastupnik, član Odbora EP-a za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.