RIJEKA – Hrvatska je jučer s 4.009 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 prvi put od početka pandemije premašila brojku od četiri tisuće zabilježenih slučajeva u jednom danu. S 51 smrtnim slučajem od posljedica COVID-19 nastavljen je crni niz velikih dnevnih brojki smrtnih slučajeva. Aktivnih slučajeva u Hrvatskoj bilo je 21.725, a među njima je 2.171 pacijent na bolničkom liječenju, od čega su na respiratoru bila 252 pacijenta.
Od 25. veljače kada je zabilježen prvi slučaj zaraze, ukupno je zabilježeno 115.626 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih su 1.552 preminule.

Visoke brojke bilježi i Primorsko-goranska županija, u kojoj su jučer otkrivena 304 slučaja zaraze koronavirusom, a u Kliničkom bolničkom centru Rijeka preminule su dvije osobe. U riječkoj bolnici s dijagnozom COVID-19 liječile su se 103 osobe od toga njih desetero na respiratoru. U jednom je danu testirano 1.070 osoba, a broj aktivnih slučajeva jučer je iznosio 2.489.

Sve više starijih

Osim Rijeke s okolicom, koja uobičajeno ima najviše novih slučajeva zaraze, jučer su, kako je kazao glavni županijski epidemiolog dr. Dobrica Rončević, dosta važno mjesto zauzeli područje Liburnije i crikveničko-vinodolska regija dok su Gorski kotar i otoci manje zastupljeni.

Porastao je broj novozaraženih starijih osoba, čiji je udio jučer iznosio 18 posto. Iako se još uvijek ne radi o drastičnom pogoršanju kao ni o pogoršanju koje bi bilo uvjetovano masovnim obolijevanjem u domovima za starije, zaraza je utvrđena u jednom domu za starije osobe u PGŽ-u koji se od srijede tretira kao novo manje žarište među domovima za starije. U spomenutom domu pojavilo se više slučajeva zaraze među zaposlenicima i korisnicima pa se od srijede u njemu provode mjere koje podrazumijevaju odvajanje zaraženih od nezaraženih korisnika, kao i osoblja koje radi s njima. Uspostavljen je 24-satni nadzor liječnika obiteljske medicine koji skrbe o zaraženima dok imaju asimptomasku i blagu kliničku sliku. Po potrebi će primarna zdravstvena zaštita intervenirati u slučaju da bude potrebno korisnike medicinski obrađivati, uključujući i hospitalizaciju.

Kad je riječ o obrazovnom sustavu na području PGŽ-a jučer su u samoizolaciji bila 83 razreda osnovnih i srednjih škola. Prema Rončevićevim riječima, taj broj je konstantan te se većina škola u našoj županiji uspješno nosi s problemom održavanja nastave za učenike koji su i dalje u školama. Bolnički kapaciteti u KBC-u Rijeka i dalje su dostatni te je trenutačno slobodno oko 40 posto kapaciteta.

– Očekujemo puno od mjera koje će se pooštriti na nacionalnoj razini, a u petak ćemo na županijskom Stožeru razmatrati i mjere na nacionalnoj razini kao i njihovo usklađivanje s našim specifičnostima na području županije. Očekujemo da će doći do određenog zatvaranja, ali ne u smislu lockdowna, nego u smislu njegova sprečavanja, s obzirom na to da će se aktivnosti koje nisu nužne reducirati. To se odnosi i na gospodarsku granu koja se bavi ugostiteljstvom i turizmom. Ona nam je bitna ne samo iz razloga jer je povezana sa slobodnim vremenom nego i s opstankom turističke osnove koja je važan izvor prihoda i radnih mjesta, rekao je Rončević.

Uzlazna putanja

Prema njegovu upozorenju, epidemija je i dalje u uzlaznoj putanji i epidemiološka situacija je loša, no treba održavati gospodarske djelatnosti i obrazovanje dok god je to moguće. Sadašnja situacija potencijalno je dugoročno neodrživa jer će, kako upozorava Rončević, preopteretiti bolnički zdravstveni sustav u kojem je već narušena kvaliteta zdravstvenih usluga s obzirom na to da se njihov opseg već smanjio zbog prenamjene bolničkih kapaciteta.

– Teško je prognozirati, ali kroz nekoliko dana, a možda i nekoliko tjedana, nećemo doći u situaciju da budu potpuno popunjeni bolnički kapaciteti KBC-a Rijeka i ostalih ustanova. To je povoljnija situacija nego u drugim sredinama, a povoljnija je zahvaljujući tome što, iako u PGŽ-u, ali i Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji epidemija napreduje i ima uzlaznu putanju, nije još toliko eksplozivna da bi rezultirala takvim brojkama zaraženih koje bi momentalno dovele do prepopterećenja bolnica. Četiri posto zaraženih koji rezultira s preko 100 pacijenata u bolnici i s mogućnosti proširenja daljnjih bolničkih kapaciteta omogućava nam da doživimo onaj efekt koji očekujemo od pooštrenih mjera, a koji nastupa nekoliko tjedana od početka primjene mjera. To znači da mi kroz dva do tri tjedna možemo očekivati prve učinke u suzbijanju epidemije koje proizlaze iz novih mjera pa će s ovako blagim porastom kapaciteti KBC-a Rijeka ostati u onim granicama koje dopuštaju normalno liječenje i zbrinjavanje COVID-bolesnika kao i hitnih stanja, objasnio je Rončević

Važna strpljivost

Riječki epidemiolog prvi val poboljšanja epidemiološke situacije očekuje za tjedan do dva kada bi trebala nastupiti stagnacija kao prva naznaka poboljšanja dok se stvarni rezultati oštrijih mjera javljaju za tri do četiri tjedna od njihova uvođenja.

– Treba biti strpljiv, a sam učinak mjera jako ovisi i o njihovoj primjeni i kontroli. Prvi tjedan novih mjera obično je posvećen njihovoj implementaciji, u drugom tjednu javlja se stagnacija, a tek od trećeg tjedna možemo očekivati vidljive učinke, tumači Rončević poručujući kako srednja i teška klinička slika COVID-19 nije rezervirana samo za starije osobe, već može pogoditi sve dobne skupine, iako je najučestalija u starijoj dobi.

– Međutim srednja životna dob također je podložna razvoju teže i srednje teške kliničke slike. Imamo i smrtnih ishoda među osobama koje nemaju kroničnih bolesti koje su potpuno zdrave i taj udio također nije beznačajan, upozorio je Rončević.