Sve više novca mora se izdvojiti za hranu i u Hrvatskoj i u Europi / Foto REUTERS
I u veljači ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, građanima je najviše poskupjela hrana, čije su cijene veće za 15 posto, energija je skuplja 13,4 posto, a usluge gotovo devet posto
povezane vijesti
ZAGREB – I u veljači je treći mjesec zaredom inflacija u Hrvatskoj usporena, pokazuju to prve brze procjene Državnog zavoda za statistiku, po kojima su prošli mjesec potrošačke cijene bile 11,9 posto veće nego u istom mjesecu 2022. godine. No, blaže stope rasta inflacije (u siječnju je stopa bila 12,5 posto) ne znači da život u Hrvatskoj i dalje nije skuplji iz mjeseca u mjesec, nego samo to da se cijene nakon ubrzanog rasta prošle godine podižu sporijim tempom. Tako su i u veljači potrošačke cijene bile više za 0,2 posto u odnosu na siječanj. Dinamika poskupljenja samo se usporila krajem prošle i početkom ove godine. Tako je primjerice život u Hrvatskoj u veljači prošle godine bio čak 6,3 posto skuplji nego u veljači 2021. godine, a u godinu dana cijene su u prosjeku porasle još 11,9 posto.
Bitan je trend
Premijer Plenković ocijenio je pak da je usporavanje inflacije, uz pokazatelje rasta BDP-a za prošlu godinu, dobra i ohrabrujuća vijest na početku ove godine.
– Preokreće se trend, to je jako dobro i to se sada potvrđuje. I BDP u četvrtom kvartalu i na godišnjoj razini u 2022. i smanjenje inflacije u veljači, itekako su dobri i ohrabrujući ekonomski pokazatelji na početku ove godine, u širem kontekstu globalne krize s kojom smo suočeni, kazao je premijer na početku jučerašnje sjednice Vlade.
I u veljači ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, građanima je najviše poskupjela hrana, čije su cijene veće za 15 posto, energija je skuplja 13,4 posto, a usluge gotovo devet posto.
Hrvatska je, ističu analitičari RBA, u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u veljači, ispred Austrije (11 posto), a iza Slovačke (15,5 posto). Najvišu stopu imala je Latvija, 20,1 posto, a najnižu Luksemburg, 4,8 posto.
Globalne cijene sirovina padaju
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja ističe da je temelj ublažavanja rasta godišnje inflacije niži godišnji rast cijena energije, a da cijene hrane postaju jači inflatorni izvor. Dodaje da su cijene hrane i u siječnju i u veljači porasle i u eurozoni i u Hrvatskoj na godišnjoj razini, iako su globalne cijene hrane i poljoprivrednih sirovina u padajućem trendu. Šaravanja vjeruje da će novi paket mjera najavljen za travanj ublažiti inflatorne pritiske. Iako će najavljena poskupljenja roba široke potrošnje u idućim mjesecima utjecati na mjesečne stope inflacije, Šaravanja ističe da očekuje niže godišnje stope inflacije tijekom godine. |
Analitičari RBA očekuju da će Vlada u novom paketu mjera nastaviti ograničavati rast cijena energije, ali i cijena određenih (prehrambenih) proizvoda koje su zamrznute u rujnu 2022., pa će tako biti odgođeno usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima. No, zamijetili su oni i što se događalo s cijenama energije i hrane u Hrvatskoj u odnosu na EU. S cijenama u EU-u najmanje su usklađene cijene energije. One su u 2021. godini, prije Vladinih intervencija, bile na 61 posto prosjeka EU, tijekom prošle godine porasle su 19,2 posto, i taj je rast bio 16,1 postotnih poena niži od prosječnog rasta u EU. To znači da su cijene energije u Hrvatskoj u prošloj godini još više zaostajale za cijenama u EU-u.
Ustrajni pritisci
S druge strane cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice su lani porasle 15,6 posto, što je 3,7 postotnih bodova više nego u EU-u. Iz RBA navode da to sugerira ne samo da su se cijene hrane u Hrvatskoj približile prosjeku EU, nego su premašile prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu.
Oni ne očekuju pad cijena hrane u potrošačkoj košarici, ali bi se njihov doprinos općoj stopi inflacije nakon prvog tromjesečja trebao smanjivati iz mjeseca u mjesec.
– Ne isključujemo mogućnost da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati i ustrajnijim nego što se to očekuje na tržištima te su naše prognoze inflacije i dalje izložene raznim negativnim rizicima, navode iz RBA gdje procjenjuju da će godišnja stopa inflacije u 2023. godini biti 7,5 posto.
U HUP-u imaju nešto blaže prognoze, nego u RBA, za godišnju stopu inflacije, pa njihov glavni ekonomski analitičar Hrvoje Stojić navodi da će ona ove godine biti 6,5 posto. Vjeruje da će godišnje stope inflacije nastaviti padati i sljedećih mjeseci, pa će u travnju pasti ispod deset posto i to zahvaljujući padu cijena energenata, povoljnom baznom efektu te jenjavanju inflacije prehrambenih proizvoda.
Energetski ključ
– Sve spomenuto još uvijek ne znači da je inflacija potpuno savladana s obzirom na kontinuirano snažan rast plaća posebno u uslužnim sektorima, poduprijet obnavljanjem ili jačanjem kolektivnih ugovora u Hrvatskoj te diljem EU-a. Unatoč trenutnom padu cijena energenata zahvaljujući iznimno blagoj zimi te državnim subvencijama, cijene plina i električne energije su i dalje nekoliko puta iznad razina iz 2021. godine. Ovo upućuje da energetska kriza nije još prevladana, upozorava Stojić. Dodaje i da je rast cijena mnogih proizvoda lani donekle obuzdan povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz prošlih godina, dok su u 2023. godinu mnoge tvrtke ušle sa znatno nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa. Tvrtke traže načina da poskupljenjima ne ugroze tržišnu poziciju, ističe on, ali lani ugovorena poskupljenja energenata u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda uslijed pada cijena prehrambenih sirovina.
