Francuski predsjednik Emmanuel Macron doputovao je u srijedu navečer u prvi službeni posjet nekog šefa francuske države Hrvatskoj. Službeni Zagreb očekuje njegovu potporu za šengenski prostor i eurozonu i potpisivanje ugovora o kupnji francuskih borbenih zrakoplova

Macron je doputovao u Hrvatsku gdje će posjet početi radnom večerom s premijerom Andrejom Plenkovićem u užem formatu, a na dnevnom redu su globalna i regionalna pitanja.

“Drago nam je ugostiti Emmanuela Macrona koji boravi u prvom službenom posjetu Hrvatskoj. Želimo osnažiti partnerstvo Hrvatske i Francuske te stvoriti preduvjete za povećanje gospodarske suradnje i trgovinske razmjene. Hrvatska cijeni podršku Francuske na putu prema Schengenu i Eurozoni”, napisao  je premijer na twitteru.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović primit će francuskog predsjednika u četvrtak ujutro na Pantovčaku sa svim državnim počastima, a prije odlaska u Banske dvore, Macron će položiti vijenac kod Spomenika domovini.

Sam je izrazio želju odati počast poginulima u Domovinskom ratu i bit će prvi najviši gost koji će to učiniti kod novog zagrebačkog spomenika.

U Hrvatskoj prvi avioni krajem 2023. 

Hrvatska od Francuske kupuje 12 rabljenih francuskih višenamjenskih borbenih zrakoplova tipa Dassault Rafale F3R, 10 jednosjeda i dva dvosjeda po cijeni od 999 milijuna eura koji će biti isplaćeni u pet obroka od 2022. do 2026. godine.

Dvoje ministara obrane, Mario Banožić i Florence Parly potpisat će u četvrtak ugovor o nabavi Rafala, što AFP opisuje najvećim naoružanjem Hrvatske od rata za neovisnost.

Rafale se 2007. pokazao u borbi u Afganistanu pa u Libiji, Sahelu i na Levantu, a 2015. krenule su prve prodaje tih aviona Egiptu, Kataru pa Indiji godinu kasnije.

Hrvatska je druga zemlja Europske unije nakon Grčke koja kupuje Rafale, a francuska ponuda izabrana je u konkurenciji američke (novi F-16 Block 70), švedske (novi JAS 39 Gripen) i izraelske (rabljeni F-16 Barak).

Očekuje se da će prvi avioni u Hrvatsku stići krajem 2023. ili početkom 2024. godine.

Foto Igor Kralj/PIXSELL

Hrvatska traži potporu za Schengen i eurozonu

Macronov posjet Hrvatskoj odvija se uoči francuskog preuzimanja šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU-a.

Slovenija 1. siječnja prepušta palicu Francuskoj, a očekuje se da će se prije toga pokrenuti pravni postupak za donošenje formalne odluke o ulasku Hrvatske u šengenski prostor, dok bi se konačna odluka mogla donijeti do lipnja 2022.

Rumunjska i Bugarska čekaju zeleno svjetlo za Schengen već osam godina, a Francuska je među zemljama koje ih na tom putu koče.

Plenković je u ponedjeljak rekao da Hrvatska ima potporu Francuske za Schengen i dodao da će ona biti u sadržaju Sporazuma o strateškom partnerstvu koji će francuski predsjednik i hrvatski premijer potpisati u četvrtak.

Francuska i Hrvatska već imaju sklopljeno strateško partnerstvo, ali će ono novim ugovorom biti prošireno i produbljeno na niz novih područja. To će biti okvir za dodatno jačanje odnosa s tom zemljom, kažu u vladi.

Očekuje se i potpora Pariza za eurozonu, a Plenković je ranije rekao da se nada da će se taj cilj ostvariti do 2023.

Foto Igor Kralj/PIXSELL

S Macronom na ručku Skoblar, Tereza, Ćiro 

Francuski predsjednik će prije odlaska iz Zagreba biti na ručku s uzvanicima iz javnog, kulturnog, gospodarskog, znanstvenog i sportskog života koji su na neki način povezani s njegovom zemljom.

Među uzvanicima je Josip Skoblar, legendarni hrvatski napadač koji je u jednoj sezoni za Marseille nanizao 44 gola, što je i danas apsolutni rekord francuskih nogometnih prvenstava.

Na ručku u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade trebao bi biti i Miroslav Ćiro Blažević, izbornik Vatrenih koji su u Francuskoj 1998. došli do bronce.

Na svečanom ručku će, po pisanju medija, biti Tereza Kesovija, pjevačica koja je gradila karijeru i u Francuskoj te nastupala u pariškoj Olympiji.

Francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssièren u lipnju ove godine uručio je Kesoviji prestižno odličje Časnika reda umjetnosti i književnosti, a ranije, 1999., francusko ministarstvo kulture odlikovalo ju je Vitezom reda umjetnosti i književnosti.