Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) u središtu je rasprave o budućnosti državnih energetskih institucija. Iako Vlada zasad nije donijela odluku o njegovoj transformaciji, ukidanju ili pripajanju drugom tijelu, novi dokument o vlasničkoj politici države otvorio je pitanje koje se u administraciji povremeno vraća još od 2018. godine – treba li Hrvatskoj zasebna institucija ili tvrtka zadužena za organizaciju tržišta električne energije i plina te provedbu sustava poticanja obnovljivih izvora energije.

Povod za ponovno otvaranje te teme je nacrt Odluke o donošenju vlasničke politike pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je nedavno bio u javnom savjetovanju.

Sindikalni podnesak

U tom se dokumentu za većinu državnih energetskih kompanija, poput HEP-a ili Ine, detaljno obrazlaže zašto država treba ostati njihov vlasnik. Kod HROTE-a, međutim, takvog obrazloženja gotovo da nema.

U dokumentu se navodi kako je hrvatski model organizacije iznimka u Europskoj uniji te da gotovo sve države članice iste poslove povjeravaju operatorima elektroenergetskog ili plinskog sustava, dok se kao jedina usporediva zemlja spominje Češka.

Takva formulacija izazvala je zabrinutost među dijelom zaposlenika i u sindikatima, koji u tome vide signal da se ponovno razmatra gašenje ili pripajanje HROTE-a drugoj instituciji.

Još 2018. godine Vlada je, u sklopu racionalizacije državnog sustava, planirala pripajanje HROTE-a Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS). Tada se čak najavljivalo da će HROTE prestati postojati kao zasebna pravna osoba početkom 2019.

Plan ipak nikada nije proveden, pa je HROTE nastavio djelovati kao samostalno trgovačko društvo u stopostotnom vlasništvu države.

Institucija danas ima važnu ulogu u funkcioniranju energetskog tržišta – organizira tržište električne energije i plina, upravlja sustavom poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije te provodi niz financijskih i administrativnih procesa koji uključuju značajne novčane tokove.

Upravo zato zagovornici mogućeg restrukturiranja smatraju da pitanje nije trebaju li ti poslovi postojati, nego treba li ih i dalje obavljati zasebna državna tvrtka ili ih je moguće integrirati u postojeći institucionalni okvir. Barem tako sindikati očitavaju razloge za svoju bojazan.

U cijelu raspravu posljednjih je tjedana ušao i novi element – počeo je kružiti opsežan podnesak Nezavisnog sindikata radnika HROTE-a, u kojem se iznose ozbiljne optužbe na račun direktora Darjana Budimira i dijela uprave.

Riječ je o sindikalnim tvrdnjama koje nisu potvrđene u sudskom ili drugom službenom postupku, ali koje dodatno pojačavaju zabrinutost zaposlenika zbog budućnosti institucije.

U dokumentu datiranom 8. travnja 2026., sindikat tvrdi da je HROTE pod sadašnjim vodstvom pretvoren u sustav pogodovanja kroz javnu nabavu, ugovore i poslovne odnose s vanjskim partnerima.

Navode se primjeri nabava informatičkih sustava, poreznog savjetovanja, komunikacijskih i odvjetničkih usluga, leasinga vozila, čišćenja i drugih poslova za koje sindikat sugerira da zahtijevaju dodatnu provjeru.

Ministarstva šute

Posebno se problematiziraju službena putovanja direktora Budimira izvan Europske unije. Sindikat tvrdi da su pojedina putovanja u Japan, Katar, Južnu Koreju, Island, Maroko, Kazahstan i Egipat bila poslovno neopravdana te da za dio njih nije postojala potrebna suglasnost Nadzornog odbora.

U podnesku se navodi kako HROTE, kao operator tržišta energije, nema izravnu ulogu u privlačenju stranih investicija, zbog čega zaposlenici dovode u pitanje svrhu sudjelovanja direktora u gospodarskim izaslanstvima Republike Hrvatske.

S druge strane, poznato je da je Budimir na tim putovanjima sudjelovao upravo kao član službenih hrvatskih delegacija.

Dodatnu pozornost izaziva i činjenica da Budimir nikada nije imenovan na puni mandat nakon provedenog javnog natječaja. Vlada ga je 2023. imenovala za direktora na razdoblje do šest mjeseci, do izbora novog čelnika putem natječaja. Od tada mu se mandat, kao i u nizu drugih državnih energetskih društava, produžuje svakih šest mjeseci.

Sindikat upozorava da dokument o vlasničkoj politici otvara prostor za promjene bez jasnog obrazloženja zašto bi postojeći model trebalo zadržati, dok istodobno traže da se ispitaju navodi iz njihova podneska.

Hoće li se pitanje budućnosti HROTE-a ponovno naći na dnevnom redu Vlade, zasad nije poznato jer se još čekaju odgovori Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva.

No nakon što je država sama u strateškom dokumentu priznala da je hrvatski model organizacije iznimka u EU, a sindikat javno iznio niz ozbiljnih optužbi o upravljanju institucijom, teško je očekivati da će se rasprava sada moći izbjeći.

Od Ministarstva gospodarstva i ministra Ante Šušnjara, ali i od autora dokumenta, predsjednika Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju te ministra Tomislava Ćorića, sada se očekuje odgovor – planira li država zadržati HROTE kao samostalnu instituciju ili se ideja o njegovu pripajanju ponovno vraća na stol.