Izašli smo iz koalicije s HDZ-om i HSS-om, prije svega zbog nerealizacije programa mjera gospodarskog oporavka. A da smo bili u pravu pokazuje sve što se događalo u zadnjih godinu i pol dana
Gospodarski program HSLS-a mnogi su proglasili daleko najzanimljivijim od svih dosad ponuđenih u pretkampanji za parlamentarne izbore. Liberali su, naime, čini se jedini jasno i glasno rekli gdje su slabosti hrvatskog gospodarstva, tko je za to kriv, te koja bi se bolna terapija trebala odraditi da Hrvatska izbjegne sudbinu Grčke.
Ovakav se iskorak osjetio i na osjetnom porastu biračke podrške za HSLS koji na izbore izlazi samostalno. O tome, ali i o aktualnoj političkoj situaciji porazgovarali smo s predsjednikom HSLS-a Darinkom Kosorom.
S kakvim očekivanjima HSLS ulazi u ove izbore?
– Ulazimo s velikim optimizmom u izbore. Puno smo radili zadnje dvije godine, od kada je novo vodstvo došlo na čelo stranke. U stranku je ušlo puno novih ljudi i danas je HSLS na neki način nova stranka. Od 19.000 članova više od osam tisuća su novi. Sigurni smo da ćemo imati svoj klub zastupnika, a koliko će ih točno biti, vidjet ćemo. Puno se toga još može izmijeniti u sljedećih mjesec dana.
Kako komentirate situaciju u kojoj se našao HDZ?
– Sve ovo što se događa s HDZ-om je u širem smislu problem svih nas na političkoj sceni. Ni za jednu državu nije dobro da se jedna stranka, posebno ona koja je trenutno na vlasti kriminalizira i da se protiv nje najavljuju kazneni postupci i da joj se blokira imovina, jer to baca sjenu na cjelokupnu hrvatsku politiku. HDZ-u sada sigurno nije lako, ali oni plaćaju cijenu svoje povijesti zadnjih osam godina. HDZ je prije dvije godine imao priliku nešto promijeniti, ali je nije iskoristio.
Znači stranka se oporavila nakon što vas je u ljeto 2010. napustio dio članstva?
– HSLS će sigurno ući u Sabor i imati svoj saborski klub.
Spominjete podjelu na pet regija. Kako to mislite provesti obzirom da bi otpori s terena bili ogromni?
Ali u svojoj dugoj povijesti nikada nije ni bila samostalna država.
– Ali nikada nije bila organizirana ni u u 21 županiju. Uvijek je Dalmacija bila Dalmacija, Slavonija Slavonija, Središnja Hrvatska Središnja Hrvatska, a Liburnija Liburnija.
Postoje jaki lokalni animoziteti, teško da bi Zadar pristao da se njime upravlja iz Splita.
– Gdje god bila središta budućih regija, ona će služiti za koordinaciju i transmisiju novca prema gradovima i općinama. Ali uredi za građane i dalje bi ostali u svim gradovima i općinama kao i do sada. Postojanje sadašnjih županija je besmisleno i treba ih ukinuti. Time ćemo se riješiti i mnogih lokalnih šerifa.
Tu mislite na Jakovčića?
– Da. I njega.
Što bi ušlo u regiju Liburnija?
– Istra i Primorsko goranska županija.
Gdje bi bilo sjedište, u Rijeci ili Puli?
– U Rijeci.
Ne bojite se da bi vam ovo moglo smanjiti broj glasova u Istri?
– Ne. Istrani i Primorci su pametni, mirni i radišni ljudi i razumjet će sve što HSLS predlaže. Znaju da su reforme potrebne i važno im je da pristojno žive u svojim općinama i gradovima.
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista u subotu, 5. studenog 2011.
