ZAGREB – Iako je u većini turističkih mjesta u posljednjih nekoliko godina značajno porasla cijena smještaja, lokalne vlasti uglavnom nisu mijenjale paušalni iznos koji iznajmljivači plaćaju na ime poreza na dohodak i koji, ovisno o njihovoj volji, može iznositi od 150 do 1.500 kuna godišnje po krevetu. Rast bruto plaće ili bilo koje druge zarade koja podliježe porezu na dohodak značio je i veće uplate u lokalni proračun, no iznajmljivači su mogli udvostručiti cijenu svojih apartmana, ali su i dalje plaćali isti iznos, primjerice 300 ili 500 kuna po krevetu.

Ministarstvo financija je, čini se, odlučilo izmjenama zakona o financiraju jedinica lokalne i regionalne samouprave potaknuti ili natjerati lokalne vlasti, odnosno gradska i općinska vijeća, da podignu te iznose, posebice u onim općinama i gradovima koji i dalje zbog svoje financijske slabosti dobivaju milijunske iznose iz Fonda fiskalnog izravnanja za financiranje školstva, zdravstva, socijalne skrbi. Riječ je fondu koji puni cijela Hrvatska, ali novac iz njega dobivaju općine i gradovi koji imaju manje prihode od poreza na dohodak od prosjeka za općine ili gradove.

Pravednija raspodjela

U skupini onih koji dobivaju pomoć iz zajedničke blagajne su i brojna mjesta na Jadranu, a tajna je ležala u tome da u izračun prosjeka na razini općina ili gradova uopće nije ulazio novac koji se sakuplja na ime paušala. Tako je prosjek bio znatno manji, a lokalne vlasti su paušal mogle držati na tristotinjak kuna i računati da će to što su »nježni« prema iznajmljivačima nadoknaditi dobivanjem novca iz Fonda izravnanja.

Sada pak Ministarstvo financija mijenja izračun i u njega ulaze porez na dohodak koji se naplati kroz naplatu paušalnog iznosa po krevetu, ali i ostali dohodak od najma, zakupa i iznajmljivanja stanova.

– U cilju da se za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uzme u obzir maksimalno mogući kapacitet prihoda od poreza na dohodak koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu ostvariti sukladno zakonskim mogućnostima i time osigura pravednija raspodjela pomoći fiskalnog izravnanja, ovim se izmjenama Zakona u izračun kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i izračun referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuje i prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad, ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa, jasno je Ministarstvo u obrazloženju svog zakonskog prijedloga.

I »ovce i novce«

On znači da će država u izračunu u obzir uzimati najveći iznos koji grad ili općina mogu naplatiti, bez obzira koliki iznos u stvarnosti naplaćuju, pa će se tako povećati prosjek na osnovi kojeg se odobrava ova pomoć, ali će se još više povećati i prihod koji bi mogli imati gradovi koji imaju veliki broj iznajmljivača. To znači da će veliki broj njih možda ispasti iz utrke za novac iz Fonda izravnanja, da će onima koji su doista siromašni ostati više novca namijenjenog upravo siromašnijim općinama i gradovima. Ako žele nadomjestiti taj novac, gradovi i općine na obali možda će morati pribjeći povećanju paušalnih iznosa. Razumljivo je zašto to nisu činili u dvije godine pandemije, ali zašto to nisu činili u ovoj godini, kad su pojedini iznajmljivači i više od 50 posto povećali svoje cijene, malo je teže shvatiti.

Ministarstvo financija na svojim mrežnim stranicama objavljuje i paušalne iznose koje su odredili gradovi i općine, ali i iznose koje za decentralizirane funkcije dobivaju iz državnog proračuna. Tako podaci pokazuju da je paušal po krevetu, ovisno o naselju, u gradu Rabu od 210 do 300 kuna, a da je taj grad iz Fonda izravnanja dobio 1,14 milijuna kuna u ovoj godini. Pomoć iz Fonda izravnanja dobivaju primjerice i Šibenik, Trogir, Senj. Tablica Ministarstva financija kaže da je u prošloj godini nešto više od šest milijuna kuna otišlo i u Solin i u Slunj.

Zasad je prijedlog u javnoj raspravi, a kad gradovi i općine izrade računicu i shvate da će možda morati mijenjati odluke o visini paušala, za očekivati je da će s lokalne razine krenuti pritisak na Vladu da se odustane od predloženog izračuna, kako bi se i dalje mogli držati niski iznosi paušala, i dobivati novac iz zajedničke blagajne.