Veliki problem

Turizmu nedostaje čak 30 tisuća radnika! Buking sjajan, ali neki hoteli bit će zatvoreni jer nema osoblja

Alenka Juričić Bukarica

Neozbiljno je dozvoliti da se ponovi isti scenarij u zemlji kojoj 20 posto BDP-a ovisi o turizmu / NL arhiva

Neozbiljno je dozvoliti da se ponovi isti scenarij u zemlji kojoj 20 posto BDP-a ovisi o turizmu / NL arhiva

Turističke kompanije na domaćem tržištu ne mogu naći zaposlenike pa se okreću stranim radnicima, iako je već i bazen susjednih zemalja poprilično ispražnjen. No, na radne dozvole za strane radnike lani se čekalo i po nekoliko tjedana



RIJEKA – Iako bi se prema stanju bukinga Hrvatska ove sezone mogla vratiti na pretpandemijsku razinu, ponovo smo u situaciji da se neki od hotela moguće neće otvarati jer u njima neće imati tko raditi. Naime, i ove godine u turističkom sektoru moraju nadomjestiti manjak od oko 30.000 radnika, a s obzirom na to da ih turističke firme na domaćem tržištu ne mogu naći, okreću se stranim radnicima, iako je već i bazen susjednih zemalja također poprilično ispražnjen.


Na gorući problem nedostatka kadrova iz turističkog su sektora ukazivali već lani u rujnu, kada je špica sezone završila. U sektoru su izračunali kako su izgubili oko 750 milijuna kuna prihoda, koliko bi ostvarili u hotelima koji su ostali zatvoreni jer za njih nisu našli radnike. Stoga su već tada u četiri ministarstva poslali prijedlog mjera kako se za ovu sezonu na vrijeme pripremiti.


Sve je više kadrova uključeno u mjeru Stalni sezonac


Podaci HZZ-a pokazuju kako je u mjeru Stalni sezonac lani od siječnja do kraja ožujka uključeno 1.450 radnika, dok je ove godine na mjeri 2.011 stalnih sezonaca, što također ukazuje na povećanu potražnju za kadrovima koja je ove godine eskalirala pa su se praktički sve turističke kompanije gotovo počele natjecati koja će zaposlenicima ponuditi bolje uvjete, a u privlačenju kadrova angažiraju se čak i influenceri.



 


Radne dozvole


Lani u siječnju je na snagu stupio novi Zakon o strancima kojim su ukinute kvote i zamijenjene testom tržišta rada, dok je za deficitarna zanimanja zapošljavanje stranaca liberalizirano. Ipak, već lani se pokazalo kako se na radne dozvole za strane radnike čekalo i po nekoliko tjedana. Ove godine zahtjevi za zapošljavanjem stranaca se predaju online, međutim policijski djelatnici u policijskim postajama i dalje te zahtjeve obrađuju ručno. Uz to, ove godine odrađuju i prijave izbjeglica iz Ukrajine kojih je do sada u našu zemlju stiglo preko 12.000, a očekuje se da će ih stići sveukupno oko 50.000, što je još dodatnog posla za djelatnike u policijskim postajama. Online se zahtjev za zapošljavanje stranaca može dati samo za zapošljavanje sezonaca do 90 dana, iako svi k’o ozebli sunce čekaju produženje sezone.


Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), pojašnjavajući kakva je trenutačno situacija s kadrovima i zapošljavanjem stranaca, kazao je kako su napravljeni određeni pomaci.


– To je sigurno za pozdraviti, ali još uvijek daleko od dinamike rješavanja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola koja treba privatnom sektoru. Jasno, postoji razlika između pojedinih destinacija, odnosno policijskih uprava, koja je povezana s brojem zaprimljenih predmeta. Dakle, gdje je više zahtjeva, to ide sporije i obrnuto. Ali tu se definitivno treba napraviti hrabriji iskorak jer se nemamo od čega braniti, pogotovo imajući u vidu da u Hrvatskoj svatko tko hoće, taj može raditi. Nismo u situaciji kao prije desetak godina, da imamo 350.000 ljudi na Zavodu, danas jednostavno nema ljudi. I ako ljudi nema, imamo dvije opcije, ili nećemo otvoriti sve objekte te ćemo ostvariti puno manje prihode, poreze, doprinose i ostala davanja, ili ćemo omogućiti uvoz i odraditi sezonu, kazao je Ostojić. Na pitanje znači li to da postoji mogućnost da neki hoteli i ove sezone ostanu zatvoreni jer u njima neće imati tko raditi, kazao je da postoji.


Inače, HUT je predlagao niz mjera kao što su porezne olakšice za roditelje studenata koji rade, olakšavanje dodatnog rada, rada umirovljenika, no za sada se tu ništa nije promijenilo.


– Sadašnja tržišna potražnja ukazuje da bismo trebali otvoriti sve svoje objekte, ako, dakle, budemo imali zaposlenike, zaključio je Ostojić.


Zakon o strancima


I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) također su ukazali kako postojeći model uređen Zakonom o strancima, zbog brojnih prepreka koje sadrži, ne prati aktualne potrebe gospodarstva za radnom snagom, što je osobito izraženo u građevinskom i turističkom sektoru, a sve više i u ostalim djelatnostima.


– Digitalizacija je trebala biti ranije pripremljena jer priprema sezone, barem u turizmu, počinje već krajem godine, a sada je već velik dio zahtjeva zapravo podnesen i u proceduri, istakli su u HUP-u dodajući da turizam i građevina imaju značajan utjecaj na državni proračun te je nužno da, nakon niza godina obilježenih trendom kontinuiranog izrazitog rasta broja angažiranih stranih radnika, što je trend koji i dalje jača, zakonodavac promptno reagira značajnom izmjenom Zakona o strancima, a državna administracija hitno ekipira potkapacitirane odjele koji provode postupak izdavanja dozvola za strance. Sve što je moguće treba obavljati elektroničkim putem, a velikim poslodavcima trebaju biti dodijeljeni referenti MUP-a i HZZ-a kako bi se komunikacija ubrzala. Realnost hrvatskog gospodarstva je, ističu u Udruzi poslodavaca, rastuća ovisnost o stranoj radnoj snazi te je nužno zakonodavni okvir definirati na način da se postupak ishođenja dozvola za boravak i rad stranih radnika drastično pojednostavi i ubrza, da se ukinu brojni nepotrebni kriteriji i prepreke koje su postojećim Zakonom o strancima nametnute gospodarstvu.


– Država i njena administracija moraju razumjeti da turističke sezone, kao ni povlačenja EU sredstava za brojne projekte za koje je Vlada osigurala programe financiranja, neće biti u očekivanim i željenim gabaritima dok god nedostaje radne snage. Pouka se trebala izvući još iz prošle sezone koju je obilježio manjak radnika u turističkom i ugostiteljskom sektoru, kao i u trgovini, pa smo svjedočili skraćenom radnom vremenu brojnih objekata, poručili su iz HUP-a.


Sve u svemu, dok je lani kaos oko manjka kadrova bio uvjetovan pandemijom i doista neizvjesnim i kasnim vraćanjem gostiju, u situaciji kada se čitav Mediteran vraća, kada su najave bukinga i uz rat u Ukrajini i dalje iznimno dobre i gosti žele doći, te nakon što se imalo godinu dana za pripremu, dozvoliti da se ponovi isti scenarij kao i lani, u zemlji kojoj 20 posto BDP-a ovisi o turizmu je, malo je reći neozbiljno. A možda je, kako bi rekli zlobnici, to jedan od načina da postignemo održivost u destinaciji. Manje otvorenih hotela je jednako manje gostiju na plažama i gužvi s parkingom. Pa će gosti koji su došli biti zadovoljniji.