Najviše upozorenja bankama MUP je izdao zbog lošeg video nadzora
ZAGREB Iako broj pljački banaka raste, njihovi čelnici za dio poslovnica i dalje pokušavaju isposlovati još niže standarde zaštite. Naime, Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem ionako propisuje gotovo najnižu razinu sigurnosti bankarskih poslovnica, no još uvijek bankari u oko 11 posto svojih poslovnih prostora žele postaviti i manje od toga.
Moglo se to čuti na konferenciji »Sigurnost banaka i ostalih financijskih institucija (SIGBANK)« što ju je časopis »Zaštita – Tectus d.o.o.« organizirao u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova RH i specijaliziranim sajmom zaštite INTERPROTEX.
Najviše razbojništava dogodilo se u bankama u Zagrebu – ukupno 13 ove godine, zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija gdje ih je opljačkano 5, te Istra gdje su se tri banke našle na meti razbojnika. U Bordsko-posavskoj županiji razbojništva su se dogodila u dvije banke, a u Primorsko-goranskoj županiji u jednoj, naveo je Đuran, dodajući kako su u tim razbojništvima uglavnom sudjelovali po jedan ili dva počinitelja, tek iznimno tri.
Nepovoljnu ovogodišnju situaciju, odnosno porast razbojništava u bankama prezentirao je načelnik Odjela općeg kriminaliteta Ravnateljstva policije Hrvoje Đuran. Tako je prema policijskoj statistici 2006. godine bilo 29 razbojništava u bankama, dok ih od 2007. do 2010. godine nije bilo više od deset godišnje. No, ove godine do rujna počinjene su 24 oružane pljačke u poslovnicama banaka, pa su istražitelji u strahu da bi do kraja godine mogao biti dosegnut neslavni rekord iz 2006.
– Razbojnici pomno biraju one malo izdvojene poslovnice, u koje ne dolazi puno klijenata, te one sa slabijom zaštitom. Vrlo brzo ulaze u poslovnicu, prilaze zaštitaru, razoružavaju ga i uzimaju novac. Uglavnom su maskirani i naoružani pištoljima koje lako mogu sakriti. U svega četiri slučaja počinitelji su bili nemaskirani i to zato što su poslovnice imale tzv. interlocking vrata. No, tada su, kako bi mogli pobjeći dovodili službenice sa sobom do izlaza ne bi li izbjegli zaključavanje u sigurnosnim vratima. Službenice s kojima smo razgovarali mahom su upamtile izgled pištolja, ali vrlo rijetko detaljan opis razbojnika, rekao je Đuran naglasivši kako je zato važan kvalitetan video nadzor, koji po mogućnosti lopovi ne mogu onesposobiti ili čak odnijeti iz poslovnice.
Sandro Šegedin iz Uprave za upravne i inspekcijske poslove MUP-a RH dodao je kako su najviše upozorenja bankama izdali upravo zbog lošeg video nadzora.
– Vjerujemo da će već do iduće godine biti pripremljeni novi propisi koji će banke manje ekonomski opterećivati, te istovremeno omogućiti veću sigurnost poslovnice, najavio je Šegedin.
