Dok su hrvatske tvrtke među najnepouzdanijima, čak 81,1 posto naših građana plaća račune u roku, a najbolji platiše su – umirovljenici. Među neplatišama malo je onih koji namjerno ne plaćaju dug. Dio njih zaboravi na račun, ali se povećava broj onih koji račune ne mogu platiti zbog gubitka posla i prihoda
ZAGREB Hrvatska poduzeća spadaju među najnepouzdanije i najneurednije platiše u Europi. Samo 53,7 posto tvrtki svoje račune podmiruje na vrijeme, a prosječno u roku od 45 dana. U istočnoj i zapadnoj Europi svoje račune pravodobno plaća 72 do 75 posto tvrtki, u roku od 35 dana na zapadu Europe, do 40 dana na istoku.
S druge strane, hrvatski građani plasirali su se na vrh europske ljestvice urednosti, zajedno s Francuzima, jer 81,1 posto njih račune plaća u roku, pokazalo je istraživanje koje je ljetos provela agencija Ipsos u 13 europskih zemalja, a u Hrvatskoj na uzorku od 200 poduzeća.
– Hrvatski građani znatno su bolji od europskog prosjeka. Račune podmiruju u roku od 20 dana, dok na zapadu Europe taj prosjek iznosi 22 dana, rekla je Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix Hrvatska, predstavljajući rezultate istraživanja koje je naručila ta njemačka kompanija. U EOSU tvrde da imaju dobar pregled stanja u plaćanju računa jer njihove podružnice djeluju u 27 država, a pokrivaju njih 140.
Kad je riječ o međunarodnim plaćanjima, prosječni nepodmireni računi hrvatskih poduzeća iznose oko 15 milijuna eura, a najveći su u industriji, oko 26 milijuna eura. Stranci duguju hrvatskim poduzećima, ali naša duguju inozemnima znatno češće, jer smo jači u uvozu nego izvozu, dala je do znanja Cerinski.
Uz hrvatska poduzeća, najgori platiše u Europi su ona u Grčkoj i Španjolskoj, gdje račune u roku podmiruje 68, odnosno 75 posto poduzeća. No, u većini Europe, uključujući Grčku i Španjolsku, plaćanje je lani poboljšano. Najuredniji platiše na kontinentu su Nijemci. Ukupno 79 posto njemačkih poduzeća plaća u roku, a slijede ih ona iz Rusije, sa 78 posto. Među građanina nauredniji su Francuzi (81,7 posto), Hrvati (81,1), Mađari (80,7), Rumunji (80,3) i Nijemci (80,2), a najslabije plasirani su Bugari (74), Grci (74,1) i Belgijanci (74,2). Urednost plaćanja u Hrvatskoj, međutim, pogoršava se zbog gospodarske recesije, nelikvidnosti i rasta nezaposlenosti, kažu u EOS-u.
– Kad je riječ o neplaćanju računa, ova godina čini nam se najteža u pet godina djelovanja EOS-a u Hrvatskoj, tvrdi Barbara Cerinski, ističući pritom podmirivanje obveza prema bankama, telekomunikacijskim tvrtkama, u leasingu, osiguranju i kataloškoj prodaji. Većina ispitanih poduzeća u Hrvatskoj smatra da se plaćanje neće popraviti ni iduće godine. Bolje neće biti dok god se ne poveća broj zaposlenih, procjenjuje Cerinski.
Među građanima najbolji platiše su umirovljenici. Među neplatišama malo je onih koji namjerno ne plaćaju dug. Dio njih zaboravi na račun, ali se povećava broj onih koji račune ne mogu platiti zbog gubitka posla i prihoda. Dugovi građana najčešće su manji od 500 eura, rekla je Cerinski, podsjećajući da se građani ne odnose jednako prema svim računima.
– Kad dođu računi, građani najprije podmire one za vodu, struju i ostale komunalije. Nakon toga podmire obveze prema bankama, jer njima ne vole biti dužni. Tek na trećem mjestu dolazi podmirivanje računa za telekomunikacijske tvrtke, rekla je Cerinski, napominjući da sve više problema u naplati imaju i maloprodajne tvrtke. Da dužnici imaju sve manje novca, pokazuje činjenica da su prije pet godina – nakon naše intervencije – prosječno uplaćivali 100 eura duga, a sada im je prosječna uplata pala na oko 40 eura, kaže Barbara Cerinski.
