Problem s prostorom

Biblioteka Saveza antifašista i dalje zatvorena za javnost: ‘Dolaskom ministra Medveda smo ispali iz igre’

Hina

Ne može dobiti status samostalne knjižnice jer se nalazi u prostoru koji je lani preuzela država



Biblioteka Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA) s više od 20.000 knjiga ne može dobiti status samostalne knjižnice jer se nalazi u prostoru koji je lani preuzela država, stoga i dalje ostaje zatvorena za širu javnost.


“Naše bi gradivo trebalo biti na pravi način predstavljeno javnosti, ne samo radi očuvanja i obnove memorije, već i kao putokaz za buduća vremena. Imali smo ponude da ustupimo dio građe Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci, ali smatramo da ona treba ostati u sklopu SABA-e i u prostorima ove zgrade”, rekao je Miroslav Kirinčić, tajnik SABA-e sa sjedištem u zagrebačkoj Hatzovoj ulici.


Zgrada SABA-e teško oštećena u potresu


Kaže kako je to gradivo iznimno dragocjeno te da bi rijetka i stara izdanja zasigurno bila velika pomoć i vrijednost prilikom znanstvenih istraživanja, naročito onih o Drugom svjetskom ratu. Kirinčić kaže da, iako antifašistička biblioteka nije javna ustanova, proteklih su godina mnogi iz nje posuđivali knjige ili ih proučavali u prostorima SABA-e, no s potresom je i to prestalo.




Naime, zgrada SABA-e je teško oštećena – statika je narušena, zidovi su napuknuti, neke od knjižnih polica su srušene, a knjige i umjetnička djela – slike, biste i paneli muzejskih postava preseljeni su po brojnim prostorijama, od prvog kata do tavana zgrade.


Temeljita obnova preduvjet je službenog otvaranja SABA-ine biblioteke javnosti, ali to uključuje ozbiljni angažman države koja se prema njima dosad ponašala kao maćeha. Kirinčić tvrdi da su projekti SABA-e i prije potresa i državnog preuzimanja vlasništva nad zgradom u Hatzovoj ulici bili u nemilosti nadležnih državnih institucija.


Savez antifašista imao je prilično bogatu i raznovrsnu izdavačku djelatnost, a prije nekoliko godina pokrenuto je osnivanje biblioteke i fototeke te su otvorene web stranice biblioteka.sabh.hr i fototeka.sabh.hr, na kojima je bilo više stotina naslova knjiga i oko 1500 fotografija iz njihove arhive.


No, kako ističu, dolaskom Tome Medveda na čelo Ministarstva hrvatskih branitelja, koje financira projekte veteranskih organizacija, SABA je “ispala iz igre” kod financiranja različitih aktivnosti te su morali odustati od brojnih projekata. Među njima se posebno ističe virtualni projekt vezan uz hrvatsku narodnooslobodilačku borbu, naslovljen “Muzejska i spomenička baština – virtualni muzej NOB-a”.


“U projekt tog virtualnog muzeja trebala je ući i zbirka umjetničkih djela – slika, kipova i bista poznatih hrvatskih autora u našem vlasništvu. Posebno se ističe više od četrdeset umjetnina koje su registrirane kao kulturno umjetničko blago Hrvatske. Osim toga, raspolažemo i s deset muzejskih postava na panoima vezanih uz razne teme iz razdoblja NOB-a koji se, ovisno o prilikama, mogu javno prezentirati”, ističe Kirinčić.


Upravo jedan od tih muzejskih postava – onaj o oslobođenju Zagreba, u prizemlju je zgrade SABA-e i spreman je za eventualno javno izlaganje za 8. svibnja, dan oslobođenja Zagreba.


Problem s vlasništvom zgrade koju je preuzela država


S druge strane, problem s otvaranjem knjižnice, ali i arhivskog gradiva za širu javnost, povezan je s vlasništvom zgrade koju je lani preuzela država.


“Od nas traže da osiguramo zgradu kako bi država krenula u obnovu, a zar nije logično da bi država trebala osigurati prostor u svojem vlasništvu”, kaže voditelj Arhiva SABA-e Marin Korman.


Poseban je problem što, prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, samostalna knjižnica u sastavu pravne osobe može se osnovati ako su osigurani knjižnična građa, stručno osoblje, prostor, oprema i sredstva za rad knjižnice. SABA od potrebnih uvjeta ima samo gradivo, ali ne i prostor, ističe Korman.


Podsjeća i na promjenu u upisu vlasništva nad zgradom, ali i na obećanja bivšeg gradonačelnika Milana Bandića o podršci za adaptaciju od prije nekoliko godina. “Dom” antifašista tada je još bio uknjižen na Grad Zagreb, uz obećanje kako će se za vrijeme adaptacije antifašistima naći privremeni smještaj.


Od tog obećanja na kraju se ništa nije ostvarilo, ističu antifašisti kojima je zaprijetila čak i deložacija. No, lani krajem travnja kao vlasnik se upisala država, ali problemi su ostali.


“Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputili smo prijedlog da se zgrada u potpunosti preda SABA-i kako bi je mogli privesti javnoj uporabi. Neki dijelovi zgrade prepušteni su privatnicima – u podrumskim prostorima je ugostiteljski lokal, a prema našim planovima od prije desetak godina to je trebao biti muzejski prostor”, rekao je Kirinčić.


Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine antifašistima su potvrdili da je država upisana kao vlasnik zgrade po rješenju Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, koje je postalo pravomoćno 28. travnja 2021.


O zahtjevu da se zgrada preda SABA-i još nije odlučeno


“Ministarstvo je nakon zaprimanja predmetnog rješenja obavilo očevid zgrade, kao i sastanak s predstavnicima SABA-e, kojima je dopisom od 16. lipnja 2021. ponuđeno sklapanje ugovora o zakupu zgrade. Navedeni je savez 13. siječnja 2022. dostavio zahtjev za dopunama i izmjenama predloženog ugovora, o kojem još nije odlučeno”.


Iz Ministarstva zaključuju kako spomenuti objekt nije zgrada javne namjene, odnosno da nije namijenjena obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi.


“Po svemu sudeći, naša knjižnica ostat će zatvorena široj javnosti dok se u nadležnim institucijama ne osvijesti uloga i značaj NOB-a za stvaranje temelja suvremene Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, koja je obranjena u Domovinskom ratu”, kažu u SABA-i.


Piše: Miroslav Edvin Habek