ZAGREB Uvođenjem zabrane pušenja u kafićima i na igralištima, Rumunjska je postala posljednja u nizu država Europske unije koje su pojačale kontrolu pušenja. U Rumunjskoj je pušenje dosad bilo zabranjeno u državnim i javnim institucijama, školama, bolnicama, no ugostiteljski objekti bili su pušačke oaze u koje se nije diralo. Prošlog tjedna parlament je izglasao zakon kojim se zabranjuje pušenje na igralištima, na svim zatvorenim javnim mjestima, uključujući barove, restorane i radna mjesta. Zakon nalaže i edukaciju javnosti o opasnostima pušenja. Tim se potezom država u kojoj puši gotovo trećina populacije pridružila krugu europskih država koje su pojačale antipušačke zakone.

Novim se restrikcijama protive ugostitelji, kao što je to bio slučaj i u Hrvatskoj, a strahuje se i od pada prodaje cigareta, od čega rumunjska država godišnje na trošarinama utrži oko dvije milijarde dolara. Nakon izmjene zakona ostaje pitanje njegove provedbe, jer se i dosadašnji zakon slabo poštovao, pa se tako i u tamošnjem parlamentu unatoč zakonskoj zabrani redovito pale cigarete. 

Hrvatska posljednjih godina nije odmakla ni koraka u jačanju zabrane pušenja, pa je tako na snazi zabrana pušenja u državnim i javnim ustanovama te u uredima i restoranima, a najveći dio kafića iskoristio je zakonsku opciju proglašenja statusa pušačkog objekta. Upitna je i provedba odredbe o zabrani prodaje duhanskih proizvoda maloljetnicima, koja u pravilu ovisi o savjesti prodavača i sporadičnim kontrolama nadležnih inspekcija. 

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) pozdravili bi, kažu, zakonsko rješenje kakvo je uvela Rumunjska, a smatraju da u resktrikcijama pušenja posebno treba misliti na djecu. – U nekim zemljama u europskoj regiji postoje inicijative zabrane pušenja na vanjskim prostorima kao što su dječja igrališta, plaže… Iako nam nisu poznate sustavne evaluacije takvih legislativa, zabrane pušenja na vanjskim prostorima mogle bi pridonijeti smanjenju i denormalizaciji pušenja općenito, ali i smanjenju zagađenosti i rizika od požara, ističe Iva Pejnović Franelić iz Centra za promicanje zdravlja HZJZ-a. 

U posljednje vrijeme, kaže, učinjeni su iskoraci u ostvarivanju zaštite pasivnih pušača, a trebalo bi uložiti dodatne napore u zaštitu djece, kao posebno ranjive skupine. »U tom smislu, struka pozdravlja svaku restrikciju koja za cilj ima unaprjeđenje zdravlja građana, a naročito djece«, veli Pejnović Franelić.

Pušenje, podsjeća, predstavlja rizik za zdravlje koji se može izbjeći. Prestanak pušenja donosi produljenje životnog vijeka, bolju kvalitetu života i produktivnijeg pojedinca za društvo i gospodarstvo u cjelini. S 33 posto pušača u odrasloj populaciji, Hrvatska je treća država u Europi, a broj dnevno popušenih cigareta dostiže 27 milijuna. Kako bi se građani ostavili loše navike, a mladi s njom ne bi ni počinjali, Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda uskladit će se s novom Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji, prezentiranju i prodaji duhanskih proizvoda. Cilj joj je osigurati visoku razinu zdravstvene zaštite s posebnim naglaskom na mlade, a posebnim označavanjem duhanskih proizvoda upozorenjima o štetnosti odvratiti što veći broj ljudi od pušenja. Procjene su da svake godine od posljedica bolesti izazvanih pušenjem umre oko 15.000 hrvatskih građana.