Pokazatelje o padu BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu od 1,9 posto oporbeni su saborski zastupnici danas dočekali kritikama na račun Vlade koju smatraju nesposobnom u pokretanju gospodarskih aktivnosti, dok oni vladajući očekuju da je riječ o zadnjem padu gospodarstva te da u 2013. godini Hrvatsku očekuje gospodarski oporavak.

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar je za današnju objavu Državnog zavoda za statistiku, po kojoj je BDP u trećem kvartalu pao za 1,9 posto, kazao kako je očekivana s obzirom na pad potrošnje i izostanak investicija. »To je bilo očekivano, jer po makroekonomskim projekcijama prema kojima se temeljio rast BDP-a u ovoj godini, bio je planirani rast potrošnje kućanstva koji je pao za 5,5 posto. Dakle, to je direktna posljedica pada potrošnje stanovništva i izostanka investicija«, izjavio je Lesar novinarima u Hrvatskom saboru. Slična situacija, ocijenio je, Hrvatsku očekuje i iduće godine (u kojoj Vlada planira rast BDP-a od 1,8 posto), jer se rast, naglasio je, ponovno temelji na rastu potrošnje kućanstava i rastu investicija od čak 11,5 posto. »Napuhane makroekonomske projekcije služile su samo za balans proračunskog deficita od 3,1 posto«, rekao je Lesar, ističući da se bez promjene monetarne politike i jačanja uloge HNB-a, posebice otkupom projektnih državnih obveznica, neće moći pokrenuti investicije. »Monetarna vlast se konačno ovaj put mora uključiti u pokušaj spašavanja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta«, naglasio je.

Upitan je li Vladine najave za iduću godinu moguće ostvariti, Lesar je odgovorio kako se stupovi proračuna za 2013. temelje na »osam ‘ako’« – ako BDP bude rastao 1,8 posto, ako potrošnja kućanstva bude rasla 1,8 posto, ako investicije budu rasle 11,5 posto, ako inflacija bude 2 posto itd. »To su samo želje ili prognoze ministra financija, one nisu utemeljene na gospodarskim kretanjima. Tako je bilo i ove godine, a i sljedeće«, ustvrdio je.

HDSSB-ov zastupnik Dražen Đurović rekao je kako je Vlada u ovoj godini pokazala potpunu nesposobnost u pokretanju bilo kakvog zaokreta u gospodarskoj politici, pa čak ni zaustavljanja trenda stagnacije. »Prema tome, i najave za iduću godinu o rastu od 1,8 posto temelje se baš na ničemu, nema niti jednog pokazatelja koji bi ukazivao da će do promjene doći. Ova godina je pokazala da se ova vlast ne uspijeva nositi s recesijom«, istaknuo je. Upitan što bi HDSSB napravio kako bi promijenio to stanje, odgovorio je kako bi, osobno, prvo našao pametne i kvalitetne ekonomiste koji bi osmislili kvalitetnu ekonomsku politiku i gospodarsku strategiju, što za sada ova Vlada nije napravila. »Pogledajte tko zapravo kreira gospodarsku politiku u državi«, poručio je novinarima.

HDZ-ov zastupnik Domagoj Ivan Milošević pad BDP-a smatra »apsolutno zabrinjavajućim«, posebno s obzirom na najbolju turističku sezonu u hrvatskoj povijesti. »Upozoravamo deset mjeseci lijevu vladu u Saboru što će se desiti kao rezultat njihove ekonomske politike. Stalno govorimo da je to krivi smjer. Povećanje poreza je odvelo zapravo u novi pad BDP-a«, rekao je. Napomenuo je kako je lani, za mandata HDZ-ove vlade, zabilježen rast u drugom kvartalu s lošijom turističkom sezonom od ovogodišnje, također uvjeren da je do pada BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu doveo pad osobne potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje.  Upitan što bi, po njegovu mišljenju, trebalo rezultirati boljim pokazateljima, odgovorio je kako bi za Hrvatsku i njezino gospodarstvo sigurno bilo bolje da se nisu povećavali porezi. »To smo govorili na samom početku, da je to krivi smjer. Gospodarstvo treba rasteretiti, treba ga aktivirati. Zakonima, odnosno prisilom nećemo riješavati probleme, možemo ih isključivo riješavati na način da zakonima definiramo kako aktivirati poduzetnike i domaće i strane na zapošljavanje, na investicije«, poručio je Milošević.

Na pitanje kako, nastavi li Vlada aktualnu politiku, predviđa slijedeće rezultate što se BDP-a tiče, odgovorio je kako vidi potrebu za saborskom raspravom koja bi Hrvatskoj podigla optimizam, »ali optimizam na realnim temeljima«. »Rast od 1,8 posto na ovakav način nemoguće je ostvariti. Bojim se da je i cijeli proračun, koji je u fokusu svih nas, nekako napravljen na način – tu su nam rashodi, pa ćemo na te rashode nadodati deficit, pa znamo koliko treba prihoda, pa ćemo na kraju imati stopu rasta od 1,8 posto«, kazao je HDZ-ov zastupnik.

Ministar financija Slavko Linić ocijenio je danas da je pad BDP-a u trećem tromjesečju od 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje opasan pad, a odgovornim za taj pad ponajviše drži realni sektor gospodarstva koji nema vlastite ideje i programe te u prevelikoj mjeri ovisi o državi, dok je za potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića najnoviji pad BDP objektivno očekivan. 

Ocjenjujući da se radi o opasnom padu BDP-a, Linić je rekao da je realni sektor propustio priliku koju mu je Vlada dala smanjivanjem poreznih i neporeznih nameta i osiguravanjem ogromnih likvidnih bankovnih sredstava.

– Realni sektor jedino čeka državne investicije i o njima ovisi, a ako ne radi za državu, nema dovoljno hrabrosti, rekao je Linić koji je u izjavi novinarima nakon konferencije »Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja EU« komentirao najnovije statističke podatke o padu BDP-a. Država je, kaže, privatnom sektoru jasno poručila da ga treba u realizaciji javnih investicija u područjima kao što su energetika i turizam. Gdje su ti poduzetnici, pita se Linić te dodaje da je za njega najveće razočarenje pasivnost realnog sektora. 

Istodobno, dodaje, državni činovnici pa i sami ministri posvećuju enormno puno vremena ne bi li pomogli tvrtkama iz privatnog sektora u njihovom restrukturiranju. »Jednostavno, mi nemamo poslovnog sektora i trebat će uložiti puno novca i u njegovo restrukturiranje«, kazao je Linić.

Bez kombinacije investicija javnog i privatnog sektora teško će doći do oporavka, rekao je Grčić.

Očekujemo da će i taj optimizam u privatnom sektoru za investicije biti veći u 2013. godini«, istaknula je Zgrebec. Upitana kako tumači oporbene kritike da je za pad gospodarstva isključivo odgovorna loša politika Vlade, odgovorila je kako oporba uvijek ima pravo na svoje mišljenje i uvijek je kritična, pa nekada i previše, ali da optimizam vladajućih proizlazi iz rasterećenja gospodarstva dodatnih troškova te osiguranja povoljnijih sredstava za investicije, posebno kroz HBOR.

Na novinarsko pitanje vjeruje li da je ovo zadnji pad BDP-a, odgovorila je kako u to vjeruje jer je optimist. »Ja sam optimist i uvijek vjerujem da je to zadnji pad, međutim okolnosti oko nas su takve da europske države dosta konzervativno planiraju rast BDP-a, a mislim da smo i mi dosta konzervativno išli u planu za 2013. godinu od 1,8 posto«, poručila je.

Da je riječ o zadnjem padu BDP-a vjeruje i HNS-ovac Srđan Gjurković, predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun, koji ističe kako je gospodarski pad posljedica stanja koje je zatekla Kukuriku koalicija. »Kroz restrukturiranje firmi, privatizaciju škverova i sve zakone koje smo donijeli da omogućimo gospodarstvu rast i razvoj, vjerujem da je ovo zadnji pad i da iduće godine kročimo s pozitivnim BDP-om«, rekao je.

Novinare je zanimao i njegov komentar oporbenih kritika da je pad rezultat loše Vladine porezne politike, pa i zbog najava uvođenja poreza na nekretnine kojemu se HNS protivi.

Gjurković je naglasio kako je Vlada pripremila, a Sabor donio niz zakona i uvjeta za oslobođenje investitora dodatnih troškova te da se reinvestirane dobiti i investicije oslobađaju plaćanja poreza. »To nema veze s poreznim zakonima. Oni su samo uveli red u neredu koji je postojao. Ključno je da su zakonski okviri koji osiguravaju investitorima brže i lakše investiranje, smanjenje troškova radne snage i to je ono ključno što očekujemo u sljedećoj godini«, rekao je.