ZAGREB– Politika definitivno nije posao za one koji žele biti, kako bi to domaći libertarijanski trolovi kazali, uhljebi. Bavljenje politikom izrazito je nesiguran posao, a biti političar znači biti na nesmiljenom i brutalnom tržištu. Pokazuju to podaci dobiveni na temelju analize posljednja četiri parlamentarna izborna ciiklusa. Naprosto smo prebrojili koliko je ljudi izabrano u Sabor i koliko je tko puta biran na izborima 2007. godine, zatim 2011., pa 2015. i konačno 2016. godine. U obzir su uzimani samo oni koji su izabrani, ne i oni koji su zastupničku dužnost obnašali kao zamjenici zato što je netko s njihove liste postao ministar ili zamjenik ministra, pa je niže rangirana osoba na listi ušla u Sabor.

Stabilnost SDP-a

U ta četiri izborna ciklusa popunili smo ukupno 606 zastupničkih mjesta. Na izborima 2007. godine izabrali smo ih 153, a na svim sljedećim izborima po 151 osobu. Tih 606 mjesta popunilo je 354 političara iz raznih stranaka. Od ta 354 političara, njih samo 23 izabrano je sva četiri puta. Drugačije rečeno, samo 23 političara uspjela su opstati na nacionalnoj razini u razdoblju kraćem od jednog desetljeća. To, pak, znači da je u ta četiri izborna ciklusa samo 6,5 posto izabranih zastupnika izabrano na svakim izborima. Najstabilnija stranka po tom pitanju je SDP čijih je 12 članova izabrano četiri puta. Među njima su neki prvaci SDP-a, ali i neki koji i nisu poznati široj javnosti. Četiri puta izabrani su, abecednim redom: Arsen Bauk, Igor Dragovan, Branko Grčić, Mario Habek, Željko Jovanović, Gordan Maras, Zoran Milanović, Mirando Mrsić, Milanka Opačić, Ranko Ostojić, Zdravko Ronko i Nenad Stazić. S obzirom na broj zastupnika, solidnu postojanost iskazuje i HNS čijih je dvoje zastupnika (Goran Beus-Richemberg i Vesna Pusić) sva četiri puta birano u Sabor.

HDZ, pak, pokazuje veliku nestabilnost. Samo je šest njegovih zastupnika četiri puta birano u Sabor, što je vjerojatno posljedica učestalih promjena u stranci, česte promjene predsjednika stranke, što je prouzročilo i drugačije liste od izbora do izbora. SDP je u ta četiri izborna ciklusa imao jednog predsjednika – Zorana Milanovića – a HDZ ih je promijenio četiri. I niti jedan od ta četiri predsjednika nije biran više od dva puta u Sabor. Ivo Sanader izabran je samo jednom (2007. godine), a ostalih troje predsjednika po dva puta i to Jadranka Kosor 2007. i 2011. godine, Tomislav Karamarko 2011. i 2015. godine, a aktualni predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u Sabor je biran 2011. i 2016. godine. Šest HDZ-ovaca koji su četiri puta birani su Sabor su Branko Bačić, Josip Đakić, Gordan Jandroković, Franjo Lucić, Darko Milinović i Ante Sanader. U Hrvatski sabor četiri je puta biran i čelnik HSU-a Silvano Hrelja, te dva zastupnika nacionalnih manjina: Milorad Pupovac i Furio Radin.

Prijevremeni izbori

Po tri puta u posljednja četiri izborna ciklusa u Saboru je birano 38 političara, a po dva puta njih 92. Mnogi od njih birani su dva puta zahvaljujući tome što su organizirani prijevremeni parlamentarni izbori, pa je solidan broj zastupnika izabranih prvi put 2015. godine, već sljedeće godine izabran po drugi put za saborskog zastupnika. Najviše je zastupnika u ta četiri izborna ciklusa izabrano samo jednom, njih čak 201 od 354 (odnosno 56,8 posto). Solidan dio onih koji su prvi put izabrani u Sabor prošle godine može računati na još jedan mandat, ali političari koji su izabrani samo 2007. godine, poput Đurđe Adlešić i Željke Antunović koje su u svojoj karijeri bile i potpredsjednice Vlade, teško da mogu računati na još jedan izbor u Sabor.

Sve to jasno ukazuje na to da su političari itekako na tržištu i da to nije posao za one koji žele biti uhljebi, nego da svatko tko se bavi politikom mora biti svjestan da se bavi poslom u kojem danas jest, a sutra vjerojatno neće biti.