ZAGREB  Članice Raiffeisen banke iz Štajerske požalile su se Ustavnom sudu Hrvatske da su izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, koje su stupile na snagu 30. rujna, neustavne. Istodobno, pozvale su oko 3.000 hrvatskih građana, kojima su štajerske zadruge od 2006. do 2009. isplatile kredite u vrijednosti od oko 250 milijuna eura, da nastave ispunjavati svoje kreditne obveze, te da eventualne sporove rješavaju u međusobnom dogovoru. Velika skupina dužnika, njih oko 150, živi na Rabu, a povrat kredita zajamčili su i svojim zemljištem na otoku.

Retroaktivna primjena

– Zahtjev za ocjenu ustavnosti uputili smo zato što izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju djeluju retroaktivno i zato što diskriminiraju inozemne banke, rekao je Michael Spitzer, predstavnik štajerskih članica RBA za Hrvatsku. On smatra da se odredbe zakona ne mogu odnositi na kredite koji su davani prije 2010. godine, kad je donesen taj zakon, odnosno prije 30. rujna 2015., kad su stupile na snagu njegove izmjene.  

Neki dužnici ne plaćaju obveze, nastoje putem hrvatskih sudova utvrditi ništetnost kreditnih ugovora i tako odgoditi provođenje ovrha. Izmjenama Zakona propisano je kako su za sporove zaista nadležni hrvatski sudovi, te da dužnici mogu tražiti odgodu provođenja ovrhe do okončanja sudske parnice. Budući da je mogućnost ovrhe odgođena samo inozemnim bankama, a ne i domaćim bankama, štajerski RBA, prema riječima Spitzera, smatra da je izravno diskriminiran. Da je retroaktivno djelovanje Zakona nedopustivo, već je 11. studenoga utvrdio općinski sud u Varaždinu, u rješenju kojim je odbio prijedlog za odgodu jedne ovrhe, dokumentirao je Spitzer.

Austrijski zakon

– Neki tvrde da su ugovori ništetni i da kredite ne treba plaćati, ali to su dezinformacije, poručio je Spitzer. Riječ je o ugovorima formalno sklopljenima u Austriji, po austrijskom zakonu. No, valjanost tih kreditnih ugovora, kaže, nije osporila nijedna institucija u Hrvatskoj, pa ni Hrvatska narodna banka. 

Spitzer je upozorio da se Zakon odnosi samo na potrošače, na one koji su podigli kredite do milijun kuna, ali ne na građane koji su podigli kredite za turističke i gospodarske investicije. To je dokumentirao i odlukom od 8. prosinca, kojom je općinski sud u Puli odbio prijedlog jednog ovršenika za odgodu dražbe, i to zato što ima kredit veći od milijun kuna. Budući da su rate skočile, mnogi dužnici teško otplaćuju kredite, pa je RBA dosad proveo oko 70 ovrha i deložacija dužnika iz njihovih kuća i stanova. No, RBA tvrdi da ne želi provoditi ovrhe, jer nekretnine navodno nitko neće, pa im je pala cijena. 

Sudske parnice

– Naš je interes da s klijentima postignemo individualna rješenja i dogovor s klijentima, kako bismo izbjegli taj najgori scenarij. Sada se može pregovarati, a kad Ustavni sud kaže posljednju riječ, to neće biti moguće, tumači Spitzer. U slučaju neuspjeha sudskih parnica, dužnici će morati banci platiti troškove sudskog postupka, ali i kamate iz ugovora koje i dalje teku, tvrdi RBA. Neovisno o ishodu sudskih parnica, kaže RBA, dužnici će na kraju morati vratiti barem isplaćeni iznos kredita, što je tijekom donošenja izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju potvrdio i ministar pravosuđa Orsat Miljenić.