Snimio Nenad REBERŠAK
Neke su kategorizacije izvedene prije 15 godina. Neki su od tada ulagali, a neki nisu. Ponovna kategorizacija je način da kvalitetno i konkurentno nastupimo na tržištu. Ministarstvo će razgovarati i s poslovnim bankama i HBOR-om u vezi novih programa kreditiranja za vlasnike u privatnom smještaju, kako bi im omogućili ulaganja. Želimo motivirati ljude
Ministar turizma Anton Kliman od prvog je dana aktivno prionuo uz svoj posao, kao da nema sto dana za upoznavanje s resorom kojeg je preuzeo od bivšeg ministra Darka Lorencina. Stječe se dojam da se u turističkom sektoru osjeća kao kod kuće. U samo nekoliko tjedana obavio je mnoštvo razgovora s turističkim djelatnicima i njihovim organizacijama te povukao prve poteze koji će olakšati njihovo poslovanje.
Premijer Tihomir Orešković zauzeo se za povećanje ulaganja u turizam, od kojeg je Hrvatska lani ubrala rekordnih osam milijardi eura. Koliko će investicija biti ove godine?
– Ove godine očekujemo ulaganja u turizam vrijedna oko 670 milijuna eura, odnosno oko pet milijardi kuna. Kad govorimo o investicijama u turizmu, mislimo na dva segmenta. To je pitanje privatizacije državnih poduzeća, a tu su i privatna ulaganja naših velikih i manjih hotelskih kuća, kao i pojedinačnih tvrtki. Što se tiče države, u tijeku je privatizacija nekoliko turističkih poduzeća, kao što su rapski Imperijal, dubrovački Maestral. Samo u tom dijelu očekuju se ulaganja od gotovo 700 milijuna kuna.
Neiskorišteni potencijali
Zašto se ta poduzeća privatiziraju?
– Te su tvrtke dugo radile ispod svojih kapaciteta, a od njih očekujemo jači investicijski zamah. Kroz privatizaciju očekujemo i svježa ulaganja kojima će novi vlasnici podignuti kvalitetu i konkurentnost na tržištu, koja je hrvatskom turizmu prijeko potrebna. Nama konkurentne zemlje, naime, puno ulažu u turizam i imaju znatno jednostavniji postupak za ulaganja u tvrtke. To je paket koji daje optimizam. Planiramo i stavljanje u funkciju turističkih zemljišta, što je neriješeno pitanje koje se vuče 10 do 15 godina, a važno je za kampove. Veliki potencijal za turistička ulaganja imamo u vojnim zonama. Puno je mrtvog kapitala u državnom vlasništvu, kojeg želimo aktivirati, a učinit ćemo to zakonskim putem uz inicijative Ministarstva turizma i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Određivanje boravišne pristojbe pod ingerenciju gradova i općina
Kolike investicije u turizmu planirate do kraja četverogodišnjeg mandata i kamo?
– Do 2020. godine predviđena su ulaganja od sedam milijardi eura, prema Strategiji razvoja turizma.
Ta se brojka čini teško dostižnom…
– Uvjeravam vas da samo u vojnim zonama postoje hektari i hektari neiskorištenih potencijala koje turizam može pokrenuti.
Neki misle da će to biti rasprodaja bogatstva.
– Neće to biti rasprodaja obiteljskog srebra. Rekao bih da je to pozlaćivanje obiteljskog srebra. Radi se o neiskorištenoj imovini koja propada. Ne treba se bojati ni betonizacije obale, niti građenja bez plana. Mi ćemo zaista s marom pristupiti tom problemu, kako bismo zaštitili našu obalu. Volimo svoju zemlju, a zato želimo da investicije porastu, kako bismo novim naraštajima osigurali bolju budućnost.
Nepotrebni nameti
Što planirate s crikveničkim Jadranom, koji je prošao predstečajnu nagodbu?
– Očekujemo strateškog partnera koji će ući u tvrtku, da bi se podigla kvaliteta same destinacije, uz ulaganje u turirstičku infrastrukturu za bolju poziciju poduzeća. Nadamo se da ćemo u daljnjim pregovorima za Jadran naći kvalitetnog strateškog partnera i da će Crikvenica postati turističko odredište kakvo ona i zaslužuje.
U Vladi je, na vašu inicijativu, upravo pokrenut postupak da se malim iznajmljivačima ukine obveza pribavljanja energetskih certifikata za kuće i apartmane. Vas i ministra graditeljstva Lovru Kuščevića zbog toga je pohvalio Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja, koja je to tražila više od pola godine. U kojem smislu će to iznajmljivačima olakšati posao?
– Obveza energetskih certifikata za mali privatni smještaj, po našem mišljenju, zaista nije bila potrebna. Njezino ukidanje znači i uklanjanje nepotrebnog parafiskalnog nameta malim poduzetnicima. To je mala mjera, ali dobar putokaz kako će Ministarstvo turizma raditi, u sklopu najavljene politike Vlade. Državna tijela ne trebaju uvijek represivno djelovati da se nešto provede. Slučaj s energetskim certifikatima pokazuje da iza svakog birokratski donesenog pravilnika moramo gledati čovjeka, pitati se što to donosi ljudima koji rade u turističkom sektoru. Na kraju, energetski certifikat sada će biti stvar slobodne odluke svakog pružatelja usluga. To će im omogućiti korištenje novca iz europskih fondova za poboljšanje energetske učinkovitosti njihovih zgrada. Nema smisla takvu obvezu nametati jednoj kategoriji ljudi, dok 90 posto ostalih građana u Hrvatskoj ne mora tražiti cerftifikate za svoje stanove i kuće.
Subvencioniranje
Danas nije lako doći do povoljnih kredita, osobito malim poduzetnicima u turizmu. Što ćete učiniti kako bi iznajmljivači lakše došli do novca za obnovu i poboljšanje svojih soba, apartmana i kuća? Naime, u privatnom sektoru velika je ponuda za iznajmljivanje, ali puno toga kvalitetom ne odgovara deklariranoj kategoriji.
– Ministarstvo turizma će raditi na podizanju kvalitete turističke usluge u Hrvatskoj, a o tome smo ovih dana razgovarali i s gospodinom Pinezićem. Neki za to poboljšanje imaju sredstava, ali većina nema. Ministarstvo će uskoro razgovarati s poslovnim bankama i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, jer s njima želimo napraviti nove programe kreditiranja za vlasnike u privatnom smještaju. Kanimo povećati njihovu konkurentnost na tržištu, omogućujući im ulaganja u apartmane, stanove ili kuće za odmor. Vjerujem da ćemo brzo naći dogovor, jer se radi o 70 tisuća iznajmljivača u Hrvatskoj. Planiramo razgovarati sa županijama i turističkim zajednicama o mogućnosti da se iznajmljivačima pritom subvencioniraju kamate. Želimo motivirati ljude. Ne želimo biti država batine, nego država mrkve.
U sklopu toga planiramo obaviti i ponovnu kategorizaciju onoga što se iznajmljuje. Nova kategorizacija apartmana, primjerice, dobro je riješena. Ali u nekim slučajevima kategorizacija je izvedena prije 15 godina, pa je treba prilagoditi današnjem stanju. Neki su u međuvremenu ulagali u apartmane, a neki nisu. Ponovna kategorizacija je način da Hrvatska sa svojom ponudom kvalitetno i konkurentno nastupa na tržištu. Tako će biti bolje svima – domaćinima, državnom proračunu, a i gosti iz Europe bit će zadovoljniji i ponovno će doći.
Sigurna zemlja
Zbog geopolitičke situacije mnogi turisti iz Europe, osobito iz Rusije, odustaju od ljetovanja u Turskoj koja od turizma zarađuje više od 30 milijardi dolara godišnje. Neki bi mogli skrenuti u Hrvatsku. Što Vlada priprema da spremno dočeka takvu situaciju i hoće li nešto poduzeti da Rusi jednostavnije putuju u našu zemlju?
Smanjenje PDV-a s vremenom
– Od prvoga dana, kad smo preuzeli mandat, posvetili smo se tom problemu. Prije dva tjedna pokrenuli smo s Turističkom zajednicom akciju u Moskvi. Naše agencije i hotelske kuće na sajmu u ožujku predstavljat će potencijale Hrvatske. Iz Moske javljaju da postoji velik interes za posjet Hrvatskoj. Svjesni smo da postoji birokratski problem s izdavanjem viza za ruske goste. Međutim, ovih dana planiram sastanak s ministrom vanjskih poslova Kovačem. Nastojat ćemo da postupak izdavanja viza bude bezbolniji, kraći i učinkovitiji nego dosad.
Hrvatska želi ući u schengenski sporazum, a sigurno je da neke naše konkurentske zemlje, članice Schengena, koriste svoj položaj starih zemalja članica kako bi ga zaštitile. To nije neočekivano. No, prema mojim informacijama, neke od tih zemalja, liberalizirale su svoj odnos prema ruskim gostima i sada očekuju njihov masovniji dolazak. Mi ćemo nastojati i za to naći rješenje.
U Europi su sve važnija sigurnosna pitanja. Očekuje se nastavak vala izbjeglica u Europu, a možda i kroz Hrvatsku. Što Vlada čini da spremno dočeka takvu situaciju i da to ne pokvari turizam?
– Dosad smo obavili vrlo dobar posao. Sadašnja izbjeglička ruta kroz Hrvatsku nije ugrozila turizam. Povoljno je i to što Hrvatska izbjeglicama nije krajnje odredište.
Jasno je da moramo biti oprezni, jer je turizam plaha gospodarska grana, o kojoj Hrvatska jako ovisi, budući da stvara oko 20 posto bruto domaćeg proizvoda. No, ministar unutarnjih poslova Orepić izvrsno radi svoj posao. Stalno je na terenu i u akciji. Hrvatska vlada u suradnji s vladama zemalja u okruženju nastoji prvi prijem izbjeglica postaviti u Makedoniji, odakle bi ogranizirano odlazile prema zemljama primateljicama, kao što su Austrija, Njemačka i ostale. Hrvatska u tome djeluje poput servisa. U potpunosti smo sigurna zemlja i uvjeren sam da će tako i ostati, jer smo organizirani, a problemu izbjeglica pristupamo vrlo ozbiljno. Znamo što nam turizam znači.
