SVE SKUPLJI

Hrvati u 12 godina udvostručili potrošnju na lijekove, svota je lani narasla na 10 milijardi eura

Ljerka Bratonja Martinović

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Gledajući broj popijenih tableta po stanovniku, najviše su se ipak koristili lijekovi za kardiovaskularni sustav, zatim lijekovi za probavni sustav...



Potrošnja lijekova lani je, financijski gledano prvi put premašila 10 milijardi kuna. Lani je ona iznosila 10,4 milijarde kuna ili 1,38 milijardi eura, što je za 5,4 posto više u odnosu na 2021. godinu. Taj je rast bio zamjetno niži u odnosu na petogodišnje razdoblje u kojem su troškovi za lijekove rasli u prosjeku 12 posto godišnje. Oko 10 posto tog iznosa, dakle oko 180 milijuna eura, ostavili su građani u ljekarnama za lijekove koji ne idu na recept HZZO-a.


Ako se pak lanjska potrošnja usporedi s onom iz 2011. godine, kada je na lijekove ukupno potrošeno 5,06 milijardi kuna, evidentno je da se radi o 100-postotnom povećanju te da danas na lijekove trošimo dvostruko više nego prije 12 godina.


Prema izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova u 2022. godini, najveći su iznosi utrošeni na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore, na što je utrošeno čak 37 posto ukupnog iznosa za lijekove. Po financijskom teretu za zdravstveni proračun, a i kućne budžete, slijede lijekovi za probavni sustav, na trećem su mjestu lijekovi za živčani sustav, a na četvrtom lijekovi za kardiovaskularni sustav. Potrošnja je rasla u svim skupinama lijekova, a najveće je povećanje, od čak 28 posto, zabilježeno kod lijekova za respiratorni sustav. Na visokom trećem mjestu po financijskoj potrošnji bili su lijekovi za šećernu bolest, s potrošnjom od 73,5 milijuna eura.




Gledajući broj popijenih tableta po stanovniku, najviše su se ipak koristili lijekovi za kardiovaskularni sustav, zatim lijekovi za probavni sustav, najčešće oni protiv žgaravice i za ublažavanje drugih želučanih tegoba, a na trećem su mjestu lijekovi za živčani sustav, odnosno lijekovi za smirenje i ublažavanje drugih tegoba mentalne prirode. U prosjeku, svaki je stanovnik Hrvatske dnevno popio po jednu i pol tabletu, a među bezreceptnim lijekovima prednjačili su lijekovi protiv povišene temperature i bolova – paracetamol, ibuprofen i acetilsalicilna kiselina.


Lijek s najvećom potrošnjom u 2022. godini prema broju popijenih tableta jest vitamin D kolekalciferol, drugi je atorvastatin, treći pantoprazol, a četvrti acetilsalicilna kiselina. Značajno više nego prethodnih godina trošio se ibuprofen, čak 31 posto više u odnosu na 2021., a porast bilježe i folna kiselina i lijekovi protiv visokog tlaka i kardiovaskularnih bolesti. Uvjerljivo najveće povećanje potrošnje u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu imao je vitamin D, koji je korišten u prevenciji i terapiji bolesti COVID-19.