KONFERENCIJA U RIJECI

Hrvati su “sačuvali” nevjerojatnih 4,6 milijardi kuna, svaka deseta kuna je izgubljena ili je tek – suvenir

Aneli Dragojević Mijatović

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

Još oko 4,6 milijardi kuna ostalo je negdje kod građana, od čega su 3,6 milijardi novčanice. Dio građana je iz simboličnih razloga ostavio sebi nešto kuna i vjerojatno ih nikad neće vratiti, kazao je viceguverner HNB-a Michael Faulend



Euro je donio smanjenje valutnog rizika, ukidanje transakcijskih troškova, relativno smanjenje kamata, veću otpornost na krize, i za sve te benefite vidimo da su se realizirali.


No, oni nisu jednokratni nego će se nastavljati materijalizirati; imaju trajni karakter, rekao je Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke na panel raspravi pod nazivom »Hrvatska u eurozoni i Schengenu – iskustva nakon godinu dana« koju su u Rijeci organizirali EFRI, Gospodarski savjet i Hrvatsko društvo ekonomista.


– Kad gledate valutnu strukturu našeg duga, sada imamo manje od 1 posto inozemnog duga – sav dug je sada u našoj valuti, što je ogromna razlika nego kad smo imali kunu.




Nekad su kamate kod nas bile 2 postotna boda više od prosjeka eurozone, dok su danas u potpunosti usporedive, pa čak i niže, kad pogledate stambene ili kredite poduzećima. Kreditni rejting također se povećava kontinuirano, opisao je Faulend.


MICHAEL FAULEND


Ipak, ima i onih koji se nikako ne mogu oprostiti s kunom. Faulend je naime iznio podatak da je još oko 4,6 milijardi kuna ostalo negdje kod građana.


Trećina protiv


– Dok smo imali kunu, u optjecaju je bilo nekih 35 milijardi kuna, što će reći da je nešto iznad 10 posto od tih ukupnih kuna još ostalo kod građana. Od tih dakle 4,6 milijardi kuna, milijarda se odnosi na kovanice, a 3,6 milijardi na novčanice.


Jedan dio građana je, da tako kažem, iz simboličnih razloga ostavio sebi nešto kuna i te kune vrlo vjerojatno će ostati trajno kod njih i nikad se neće vratiti niti razmijeniti za eure.


Što se tiče kovanica, dio ih je ostao, a dio se objektivno – izgubio. Tu su i turisti, koji su možda sa sobom ponijeli nešto sitno kovanica i teško će se i to vratiti.


Uglavnom, tko hoće, još dvije godine se kovanice mogu zamijeniti kod HNB-a, a novčanice trajno, i za pet, 10 ili 50 godina, kazao je Faulend.


Bez obzira što se dio građana očito teško odvaja od kune, Faulend kaže da ankete govore da je potpora uvođenju eura razmjerno visoka i postojana i nakon uvođenja eura.


Prema istraživanju Eurobarometra koje je na izlaganju pokazao, lani u ožujku je 64 posto građana Hrvatske bilo za uvođenje eura (nakon što je uveden), dok je 30 posto bilo protiv.


– Dakle, dvije trećine građana podržava uvođenje eura, usprkos tome što 72 posto misli da je uvođenje eura povećalo cijene, zaključio je Faulend.


Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade kaže da je ulazak u eurozonu i Schengen izveden rekordnom brzinom, te da je Hrvatska iskoristila sve prednosti ulaska.


– Možemo biti jako zadovoljni, ocjena cijelog tog procesa može biti izuzetno visoka, a takvu imamo i povratnu informaciju od gospodarstvenika.


Prošla godina bila je ekonomski dobra, s obzirom i na stope rasta koje smo ostvarili, a tome je svakako pridonio i ulazak u eurozonu i Schengen, ocijenio je Savić.


Tvrdi da je uvođenje eura imalo izuzetno mali utjecaj na inflaciju, maksimalno 0,4 postotna boda. Podsjetio je i da su mjere Vlade išle u smjeru ublažavanja inflatornih kretanja, pa je, kaže, trenutno inflacija u Hrvatskoj ispod 5 posto.


Skuplje nekretnine


Dekan riječkog Ekonomskog fakulteta Saša Drezgić kaže da je tranzicija u eurozonu i Schengen bila izrazito dobra. Imali smo, kaže, zaštitu u kontekstu monetarnih kretanja, i sigurnosti i stabilnosti koja se reflektirala na javne financije i gospodarstvo.


Ipak, kaže, ulazak u Schengen dodatno je utjecao na porast cijena posebno u sektoru nekretnina. Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, isto misli da je ulazak u eurozonu bila dobra odluka, no upozorio je da gospodarstvo ne može opstati bez proizvodnje i izvozno orijentiranih poduzeća.


– Ta priča da je moguć opstanak samo razvojem institucijskih okvira nije dobra. Bez proizvodnje i izvoza ne može se, turizam ne može biti osnova hrvatske budućnosti, objašnjavao je Tipurić.


Mislav Vučić, član Upravnog odbora JGL-a, kaže da je ulazak u Schengen i eurozonu donio brojne koristi poslovnoj zajednici općenito, pa onda naravno i njima.


Skup je pozdravio Vojko Braut, primorsko-goranski dožupan, koji kaže da se najviše govori o cijenama nekretnina, ali da fokus treba staviti i na povećanje svih potrošačkih cijena jer mu se, kaže, »čini da smo kao država postali skuplji od država u našem okruženju, Italije, Austrije i drugih«.


Weber (HUP): Približavamo se standardu EU-a


Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, kaže da je ulazak u eurozonu i Schengen bitno olakšao poslovanje, osobito kad je riječ o izvozu.


Na pitanje novinara da komentira teze kako uvozom jeftine radne snage poslodavci ruše cijenu rada i dodatno tjeraju naše ljude u inozemstvo, Weber je rekla da je »stvar potpuno suprotna«.


– Da nema stranih radnika, naše stope rasta bile bi puno manje jer poslodavci bore bitku za svakog radnika na tržištu rada. Svakodnevno vidimo da nedostaje radnika i da ima praznih radnih mjesta koja nema tko popuniti.


Strani radnik je povezan s puno većim troškovima nego domaći i mi bismo bili puno sretniji da imamo dovoljno naše radne snage i da se vrati i naša dijaspora, kaže Weber.


Jesu li postojeća povećanja plaća dovoljna ako se zna da je medijalna plaća tek nešto veća od tisuću eura, a troškovi života sve veći, pitali smo dalje, a Weber odgovara da se razlika između prosječne plaće u Hrvatskoj i prosjeka EU-a smanjuje.


– Bili bismo najsretniji da ta plaća bude dva i tri puta viša, i to će se i desiti. Naše plaće sada rastu najbrže u EU-u, hvatamo korak, približavamo se standardu EU-a, kaže Weber.