Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Bivši dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Garača smatra da bi ona mogla potaknuti urušavanje drugog mirovinskog stupa, koji je toliko štetan za gospodarstvo, državu i ogromnu većinu građana "da ne bi bilo šteta da propadne".
povezane vijesti
- Političari svih boja obećavaju veće mirovine: “Sav trošak tereti proračun, to je dugoročno nemoguće ispuniti”
- Guverner HNB-a otkrio što je glavni uzrok inflacije u Hrvatskoj: ‘Turistička sezona će to još pogoršati’
- ‘Mora stati prelijevanje novca u džepove privatnih bankara’: Politika ECB-a gura u gubitke središnje banke eurozone
ZAGREB – Povećana inflacija zabrinula je mnoge građane, osobito siromašnije, jer im nagriza kupovnu moć, vrijednost ušteđevine pa i ukupni životni standard, ali ima i onih koji joj se gotovo vesele, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Bivši dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Garača smatra da bi ona mogla potaknuti urušavanje drugog mirovinskog stupa, koji je toliko štetan za gospodarstvo, državu i ogromnu većinu građana “da ne bi bilo šteta da propadne”.
Svoje tvrdnje, piše Slobodna Dalmacija, temelji na negativnom prinosu obveznih mirovinskih fondova u 2021. godini, a očekuje i nastavak tog trenda zbog strukture imovine OMF-ova tipa C.
“I to su nominalno negativni prinosi. Realni prinosi daleko su porazniji. Inflacija izjeda mirovinsku štednju te će se pad realne vrijednosti mirovinske štednje nastaviti još nekoliko godina, čak ako smo i optimistični kad je u pitanju smanjivanje inflacije”, poručio je Garača.
Prosječan prinos lani se kretao od 13,52 posto u kategoriji A do 0,43 posto u kategoriji C. Kakva su očekivanja samih mirovinskih fondova u pogledu pritiska inflacije i prinosa, s obzirom na to da su proteklih godina kamatne stope na državne obveznice u koje ulažu dobar dio svog portfelja bile vrlo niske?
U Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO), podsjećaju kako su se proteklih 20 godina suočili s brojnim izazovima. Neki od njih proizveli su kratkoročne negativne trendove, no kumulativno u 20 godina rada, svojim članovima, smatraju, ostvarili su više nego dobre prinose.
Iako se inflatorni pritisci pokazuju trajnijima nego što se očekivalo krajem prošle godine, očekuju njihovo popuštanje.
Imajući u vidu da je isplata mirovina iz drugog mirovinskog stupa vezana uz inflaciju (početni iznos dvaput godišnje usklađuje se sa stopom inflacije), Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kaže da bi to moglo predstavljati pritisak na mirovinska osiguravajuća društva, jer će morati isplaćivati više.
Međutim, viša razina inflacije sa sobom neizbježno vuče sve aspekte ekonomije, uključujući i rast prinosa na obveznice, dionice i druge financijske instrumente pa će rasti i prinosi na tehničke pričuve kod mirovinskih društava, a upravo te pričuve služe kao podloga za isplatu budućih mirovina, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
