Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi porasli, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica tehnoloških divova, no trgovalo se nesigurno dok ulagači čekaju sjednicu čelnika američke središnje banke.

Dow Jones ojačao je 84 boda ili 0,26 posto, na 33.061 bod, dok je S&P 500 porastao 0,57 posto, na 4.155 bodova, a Nasdaq indeks 1,63 posto, na 12.536 bodova.

Na samom početku trgovanja ti su indeksi porasli, nakon oštrog pada u petak, no potom su se ponovno našli u silaznoj putanji, pa je S&P 500 u jednom trenutku zaronio na najnižu razinu od svibnja prošle, a Nasdaq od studenoga 2020. godine.

Nestabilnost tržišta posljedica je nesigurnosti ulagača prije sjednice čelnika američka središnje banke, koji će najvjerojatnije podići ključne kamatne stope za 0,50 postotnih bodova.

Kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, Fed je već na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će i nakon svibnja nastaviti s agresivnim zaoštravanjem monetarne politike.

To uključuje i smanjenje bilanci, koje je Fed nagomilao kupujući obveznice kako bi pomogao gospodarstvu za vrijeme koronakrize.

Stoga se ulagači plaše daljnjeg usporavanja već ionako usporenog rasta gospodarstva.

Unatoč nesigurnosti uoči sjednice Feda, u posljednjem satu jučerašnjeg trgovanja indeksi su se probili u pozitivno područje.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica porasle u njih šest, a najviše u komunikacijskom.

Među najvećim je dobitnicama bila dionica Mete, krovne kompanije Facebooka, koja je poskupila više od 5 posto, nakon što joj je u travnju cijena pala gotovo 10 posto.

Nakon oštrog pada prošloga mjeseca, cijena dionice Nvidie skočila je jučer 5,3, a Microsofta 2,5 posto.

Većinu dana cijene dionica Tesle, Amazon.coma i Applea provele su u negativnom području, no kraj trgovanja dočekale su u plusu između 0,2 i 3,7 posto.

Europske burze pale

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 1,13 posto, na 13.939 bodova, a pariški CAC 1,66 posto, na 6.425 bodova. U Britaniji se zbog praznika nije radilo.

Ulagače je razočarao podatak, objavljen za vikenda, o oštrom padu industrijske aktivnosti u Kini u travnju. Službeni PMI indeks skliznuo je drugi mjesec zaredom, sa 49,5 na 47,4 boda, a kretanje tog indeksa ispod 50 bodova ukazuje na pad aktivnosti.

To je još jedan u nizu posljednjih podataka koji pokazuju da se rast kineskog gospodarstva usporava zbog širenja koronavirusa.

Zbog toga su već tjednima ‘zatvoreni’ Šangaj i neki drugi gradovi, a ‘zatvaraju’ se i dijelovi Pekinga.

„Omikron i politika ‘nulte tolerancije’ covida glavni su razlozi pada aktivnosti u travnju jer su oslabili industrijsku proizvodnju i poremetili nabavne lance. Zbog toga je realno očekivati da će se u drugom tromjesečju kinesko gospodarstvo oštro usporiti, a potom i svjetsko”, pišu analitičari National Australia Bank u osvrtu na situaciju na tržištima.

Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno, uz mršav obujam trgovanja jer se u nekim zemljama u regiji zbog praznika ne radi, a u fokusu ulagača je zaoštravanje monetarne politike.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom su cijene dionica u Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle oko 0,1 posto, dok su u Australiji pale 0,4 posto. U Japanu, Kini, Singapuru i Indiji danas se zbog praznika ne radi.

Na azijskim se burzama trguje suzdržano, a u fokusu su ulagača središnje banke.

Australska središnja banka povećala je jutros ključnu kamatnu stopu po prvi put od 2010. godine, za 0,25 postotnih bodova, na 0,35 posto.

Iz središnje su banke poručili da je vrijeme za ukidanje dijela izuzetnih monetarnih poticaja, s obzirom na jačanje inflacijskih pritisaka.

U prvom tromjesečju su potrošačke cijene u Australiji porasle 5,1 posto na godišnjoj razini, najviše od 2001. godine.

Ulagači su na oprezu i jer se čeka sjednica čelnika američke središnje banke, koji će ovoga tjedna najvjerojatnije podići ključne kamatne stope za 0,50 postotnih bodova.

Dolar ojačao, cijene nafte blago porasle

A vrijednost američkog dolara prema košarici valuta jutros je blago porasla i kreće se blizu najviših razina u 20 godina.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,50 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,35 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 130,15 na 130,05 jena.

No, američka valuta stagnira u odnosu na europsku, pa se cijena eura kreće oko 1,0515 dolara, kao i jučer u ovo doba.

Cijene su nafte, pak, blago porasle drugi dan zaredom. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,16 posto, na 107,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,13 posto, na 105,30 dolara.