ULAZAK U EUROZONU

Ugostitelji se oko uvođenja eura boje da se ne pretvore u mjenjačnice: “Nije da baš ležimo na milijunima…”

Alenka Juričić Bukarica

Foto Damir Spehar/PIXSELL

Foto Damir Spehar/PIXSELL

Kafići i restorani će se prvi morati snalaziti s eurom



Hoće li se ugostitelji i trgovci u prva dva tjedna pretvoriti u mjenjačnice, tko će imati dovoljno kovanica eura i centi, a tko ne, kako će se u novogodišnjoj noći zatvarati kasa…


Sve su to pitanja koja muče uglavnom ugostitelje, s obzirom na to da trgovine i ostali u pravilu na Novu godinu ne rade pa će tako ugostitelji biti među prvima koji će se morati snalaziti s prelaskom u eurozonu.


Dosta pitanja ovih dana moglo se čuti oko toga mogu li se gostima vraćati kune, ili su obavezni samo euri, tim više što ako neki »optimist« naruči kavu i hoće je platiti s primjerice 500 kuna, ugostitelju automatski izbija popriličan iznos gotovine u eurima iz novčanika.


Problemi s gotovinom




Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), kazao je kako se od države tražilo, s obzirom na to da će u novogodišnjoj noći biti velik pritisak na ugostitelje, da se i dalje omogući vraćanje razlike u kunama.


– Ministarstvo nam je odgovorilo da to jasno piše i u Zakonu o euru, u članku 40., stavak 2. u kojem se kaže da u prva dva tjedna iznimno mogu vratiti kune, ukoliko nema eura, kazao je Kratohvil podsjećajući kako je to samo iznimno u slučaju nestašice gotovine u eurima.


Dodao je kako ne bi trebalo biti problema s prelaskom na euro, kao i kako prema informacijama iz banaka one imaju dovoljno gotovine u novoj valuti.


Prvog siječnja banke ne rade, ali već 2. siječnja se normalno radi i kome zatreba eura, moći će ih nabaviti, kaže. Dodao je i kako će građani vrlo vjerojatno i u novogodišnjoj noći plaćati više karticama te tako izbjeći eventualne probleme s gotovinom.


– Stvarno ne vidim da bi trebalo biti nekih velikih problema. A da je uvođenje eura velika prednost za Hrvatsku kao turističku zemlju, svakako jest, više neće biti pitanje jesi li u prekršaju ako primiš euro ili ne.


A hoće li biti dizanja cijene, vidjet ćemo, no ako se budu i dizale, razlog sigurno neće biti konverzija nego rekordna inflacija. U svakom slučaju, vjerujem da će u početku građani ipak prednost dati karticama pri plaćanju, kazao je predsjednik HOK-a.


Hrvoje Margan, potpredsjednik Ceha ugostitelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, je govoreći o konkretnoj prilagodbi ugostitelja na prelazak na euro, pogotovo onih koji rade i za Novu godinu, kazao kako što se tehničkog dijela tiče, svatko tko je malo ozbiljniji je spreman i to može odraditi.


– Mislim da smo mi svi donekle spremni i imamo viziju kako ćemo raditi, a najveći problem je bilo to što, da bi uzeo nekakvu predopskrbu novca, morao si imati dovoljno novca na računu u banci, a nije baš da »ležimo na milijunima«.


Vrlo malo nas je radilo, dakle, te ugovore o predopskrbi novcem. Eure koje smo dobili smo potom morali deponirati kod sebe 20 dana prije Nove godine i u tom periodu je taj novac praktički »mrtav«.


Nisu baš svi toliko solventni da imaju nekoliko tisuća eura da ih mogu držati inertne 20 dana, pojasnio je Margan.


Kazao je kako bi čak većih problema mogli imati mali trgovci ili obrtnici koji su u nekim ruralnim zabačenijim dijelovima županije.


Zaključivanje blagajne


Dodao je kako su informatičari odradili dobar posao i kvalitetno pripremili softver za prijelaz na euro. Tako će im, u slučaju i kada gost plati u kunama, automatski razliku koju moraju vratiti, preračunati u eure.


Pojašnjavajući što će se dogoditi u pola noći s 31. prosinca na 1. siječnja, naveo je kako bi ugostitelji, da bi mogli 1. siječnja nanovo startati, 31. prosinca morali zaključiti blagajnu, napraviti obračun u kunama i onda krenuti raditi nanovo.


I sve otvorene stavke do onda i zatvoriti. Država je, kaže, izašla u susret te blagajnički maksimum digla s 10.000 kuna na 40.000 kuna.


A tehnički će biti i dosta teško izvesti kada se bude zaključivalo blagajnu prvi dan uvođenja eura, odnosno kada u njoj budu i kune i euri…


Pojašnjavajući što bi moglo biti problematično kada euro stupi na snagu, potpredsjednik Ceha ugostitelja kazao je da nije problem ako gost ima račun od 15 eura i plati ga s 200 kuna, nego kada netko kavu od 1,60 eura plaća s 500 ili više kuna.


– Svi se bojimo, ne samo ugostitelji, već i ostali, da ne postanemo mjenjačnice, kazao je Margan.


A na pitanje što je sa zaokruživanjem cijena, i očekivanim poskupljenjima, dodao je kako ih ne očekuje jer za njih u ovakvoj situaciji, kada građani gledaju na svaku kunu, za to i nema previše mjesta.


– Ne znam je li itko od mojih kolega uopće dirao cijene, ako bude zaokruživanja, ne očekujem da će biti nekog velikog dizanja cijena.


Konkretno, ako uzmemo za primjer kavu koja je sada 12 kuna, ona će od Nove godine koštati 1,60 eura, odnosno 12,07 kuna, dakle, neće to biti neka bitna razlika, kazao je Margan.


A dosta pitanja imaju i, primjerice, trgovci koji u prva dva tjedna očekuju veće redove pred blagajnama.


Neki najavljuju kako će otići i na godišnji dok se sve malo ne posloži. Pitaju se i kako će Porezna nadzirati povrat kuna ako nemaju dovoljno eurokovanica.


Upit o tome mogu li se vraćati kune do 14. siječnja i u kojem slučaju, uputili smo i Poreznoj upravi, ali su nam odgovorili kako upit nije u nadležnosti Porezne uprave te nas uputili na Državni inspektorat.