Svaka nova reforma i izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku dodatno odgađa rješavanje problema ljudi koji na ostvarivanje svojih prava čekaju mjesecima, pa i godinama, upozorila je Suzana Rešetar, predsjednica Udruge obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena, komentirajući za Novi list odluku Vlade da odbije SDP-ov prijedlog izmjena tog zakona.

– Svaka nova reforma i izmjena zakona dodatno odgađa rješavanje problema, a pitanje je i kakva će rješenja na kraju biti donesena. Dosadašnje promjene prelamale su se upravo preko leđa najpotrebitijih, upozorila je Rešetar.

Vrednovanje zakona

Vlada je predložila Hrvatskom saboru da ne prihvati SDP-ov prijedlog, o čemu će se raspravljati u četvrtak, uz obrazloženje da bi njegova provedba dodatno opteretila državni proračun, za što sredstva nisu osigurana.

Istodobno najavljuje da će vlastite izmjene pripremiti u prvom tromjesečju 2027. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike započelo je vrednovanje zakona, tijekom kojega će razmotriti prijedloge izmjena i dopuna zaprimljene od njegova stupanja na snagu 2024.

Rešetar ne iznenađuje odbijanje oporbenih prijedloga, ali smatra da SDP-ova rješenja ne bi mogla dodatno pogoršati stanje. Skeptična je i prema najavi novih izmjena, upozoravajući da takvi procesi često znače osnivanje radnih skupina, sastanke i okrugle stolove, dok konkretni pomaci za građane izostaju.

Pritom ostaje neizvjesno kakva će rješenja na kraju biti predložena i hoće li doista odgovoriti na probleme s kojima se korisnici suočavaju.

Posebno problematičnim smatra činjenicu da tisuće ljudi nisu dočekale rješenje o inkluzivnom dodatku. SDP je još u travnju upozorio da je čak 15.600 osoba preminulo čekajući odluku.

Rešetar pritom pita što je s njihovim nasljednicima, koji sada moraju pokretati upravne sporove kako bi ostvarili prava koja su pripadala preminulim članovima obitelji.

Neprihvatljivo joj je da obitelji nakon smrti najbližih prolaze dodatne postupke kako bi ostvarile ono što je trebalo biti pravodobno priznato.

– Od kada je nedostatak novca opravdanje za nepoštovanje zakona i uskraćivanje prava osobama s invaliditetom? Ako zakon kaže da građanin ima pravo na inkluzivni dodatak, kako je moguće da država odgovara da novca nema i da zato to pravo neće ostvariti, upitala je Rešetar.

Zakonske obaveze

Podsjetila je da se zakon odnosi na djecu s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine, među kojima su i onkološki bolesnici.

Država, naglasila je, mora poštovati rokove koje sama propisuje, a građani ne smiju snositi posljedice nedostatnih administrativnih kapaciteta ili lošeg planiranja proračuna.

– Država vlastitim građanima propisuje zakonske rokove, a sama ih sustavno krši. Pravo građana ne ovisi o tome ima li država dovoljno administrativnih kapaciteta ili novca.

Nije problem u građanima, nego u institucijama koje ne izvršavaju zakonske obveze. Postavlja se pitanje s kojim moralnim pravom država od građana zahtijeva poštovanje zakona kada ga sama ne poštuje, poručila je predsjednica Udruge Sjena.

Slično nam je rekla i Sabina Glasovac iz SDP-a, ističući da oko 100.000 osoba s invaliditetom i dalje čeka rješenja o pravu nužnom za svakodnevni život.

Vlada je, kaže, odbila konkretne prijedloge za ubrzavanje postupaka, jačanje kapaciteta Zavoda za vještačenje, ukidanje ponovljenih vještačenja za osobe s trajnim dijagnozama i uklanjanje imovinskog cenzusa.

– Ljudi ne mogu čekati da Vlada dovrši analize i pripremi novi zakonski prijedlog. Pravo koje postoji samo na papiru, a građani ga ne mogu ostvariti, nije stvarno ostvareno pravo, poručila je Glasovac, ocjenjujući da Vlada građanima umjesto rješenja nudi novo obećanje i dodatno čekanje.

SDP je, uz navedene mjere, predložio žurno donošenje rješenja u zakonskim rokovima, uvođenje jedinstvenog obrasca nalaza i mišljenja te mogućnost nasljeđivanja naknade.

Vlada, međutim, tvrdi da SDP nije dovoljno precizno procijenio financijski učinak predloženih promjena, nego je naveo samo da bi se sredstva osigurala unutar već planiranih proračunskih okvira.

– Vlada nije objasnila zašto se barem dio predloženih problema ne bi mogao riješiti odmah, bez čekanja na cjelovitu reformu, istaknula je Glasovac.

Gotovo polovina zahtjeva ostala neriješena

Razmjere problema potvrđuju i podaci Zavoda za vještačenje. Nakon stupanja zakona na snagu 1. siječnja 2024. Zavod je zaprimio 61.670 zahtjeva više nego godinu ranije, odnosno 42,9 posto više. U 2025. broj zahtjeva dodatno je porastao za 27.466 ili 13,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Zavod je lani imao ukupno 340.473 zahtjeva za vještačenje u prvom stupnju, od kojih je 107.463 preneseno iz ranijih razdoblja. Do kraja godine riješeno je 54,3 posto predmeta, a za većinu zahtjeva istekao je zakonski rok.

Najviše neriješenih predmeta odnosi se na inkluzivni dodatak, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja te invalidske mirovine. Zbog ograničenih kapaciteta Zavod je sklopio sporazum s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kako bi ubrzao postupke.

Jedno vještačenje za sva prava

Vlada najavljuje i novi Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja, čije se donošenje planira do kraja 2026. godine. Njime bi se uvelo jedno vještačenje i jedinstveni nalaz i mišljenje za sve sustave, čime bi se smanjile administrativne procedure, izbjegla višestruka vještačenja i ubrzalo ostvarivanje prava osoba s invaliditetom.