Foto Dean Miculinić
Strateška pozicija Kvarnera osigurala je da postane prirodna ulazna energetska točka prema srednjoj i jugoistočnoj Europi, rekao je Željko Krevzelj
povezane vijesti
U opatijskom hotelu 4 Opatijska Cvijeta održava se redovna godišnja konferencija Novog lista “Kvarner kao energetsko čvorište Europske unije” koja je i ove godine posvećena tekućim i budućim projektima kojima se planira iskoristiti puni potencijal strateške pozicije i postojeće energetske infrastrukture ove regije.
Ratno žarište na Bliskom istoku, u okolnostima višegodišnjeg rata koji traje između Ukrajine i Rusije, dodatno je rasplamsalo neizvjesnost i strepnje na tržištu energenata, posebice Starog kontinenta siromašnog fosilnim gorivima.

Koliko je u aktualnim geopolitičkim zbivanjima i preslagivanjima važna diversifikacija dobavnih pravaca, koja je u tome uloga LNG terminala, čiji su se kapaciteti od početka rada udvostručili i danas iznose 6,1 milijardi prostornih metara prirodnog plina godišnje, kakva je trenutna raspoloživost i interes tržišta za krčkim terminalnom za ukapljeni prirodni plin, što za sigurnost opskrbe znači puni kapacitet rada moderniziranih pogona Inine riječke rafinerije, kako ubrzati razvoj elektroenergetske mreže da bi mogla prihvatiti kapacitete svih najavljenih solarnih elektrana, što će se postići realizacijom nove okosnice protoka plina od LNG terminala prema kontinentalnom dijelu Hrvatske, Sloveniji, Mađarskoj i širem okruženju, samo su neka od pitanja o kojima će se govoriti na današnjoj panel-diskusiji u kojoj će sudjelovati predstavnici nekih od ključnih dionika kvarnerske energetske tranzicije – od Janafa, tvrtke LNG Hrvatska, nacionalnog operatera plinskog transportnog sustava Plinacro, HEP Operatora distribucijskog sustava, ali i Enna Next-a te Rockwool Adriatica.

Sudionici konferencije su Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske, Stjepan Adanić, predsjednik Uprave Janafa d.d., Marijeta Majer, direktorica sektora energetskih projekata, ENNA Next, Goran Pleše, operativni operativni direktor Rafinerije i marketinga, Ina, d.d., Anđelka Toto Ormuž, voditeljica korporativnih poslova, ROCKWOOL Adriatic d.o.o., Martina Biondić, pomoćnica direktora, HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektroprimorje Rijeka, Darko Pavlović, savjetnik predsjednika Uprave, Plinacro i Danijela Šimović, direktorica sektora komercijalnih i financijskih poslova, LNG Hrvatska.
Funkcionalno čvorište
Uzvanike konferencije pozdravila je glavna urednica Novog lista Slavica Bakić koja je još jednom podsjetila koliko u vremenu kad Europa traži i poduzima mjere koje bi trebale osigurati energetsku sigurnost i otpornost značaj Kvarnera, kao funkcionalnog čvorišta, u kojem se energetska infrastruktura spaja s logističkom, uz postojeće znanje i tehnologiju, još više dobija na važnosti.
U zelenoj tranziciji i prelasku na obnovljive izvore energije, kao jednog od ključnog čimbenika za energetsku samodostatnost i održivost, Bakić je apostrofirala kako će najčišća energija uvijek ostati ona koju ne potrošimo.
Jedinstvena cjelina
Ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Željko Krevzelj kvarnersku je regiju istaknuo kao primjer u kojoj se energetska sigurnost i održivi razvoj povezao u jedinstvenu cjelinu.
– Strateška pozicija Kvarnera osigurala je da postane prirodna ulazna energetska točka prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Stup kvarnerskog energetskog čvorišta je LNG terminal, koji danas raspolaže kapacitetom od 6,1 milijardi prostornih metara prirodnog plina godišnje, čime je prerastao u regionalnu infrastrukturnu točku, kazao je Krevzelj.
Osvrnuo se i na aktualne investicije u izgradnju novih plinovoda kojima će se povećati kapaciteti transporta s LNG terminala u Omišlju prema Sloveniji i Mađarskoj.
Prema njegovim navodima, izgradnja i završetak novih dionica plinskog transportnog sustava bit će gotove do konca ove godine.
Dotaknuo se i Janafa, za kojeg je ustvrdio da se u proteklom razdoblju iznova dokazao kao pouzdan partner za regionalnu opskrbu.

Predstavnik Ministarstva gospodarstva dotaknuo se i investicija u obnovljive izvore energije, s planom osiguranja novih kapaciteta od 2.500 MW, projekte vezane uz razvoj elektroenergetske mreže, dotaknuo se i Dloline vodika, u kojoj je Hrvatska ušla kao partner Italiji i Sloveniji, a istaknuo je i da Hrvatska iskazuje iznadprosječne potencijale u geotermalnoj energiji.
Krevzelj je spomenuo i prijedlog novog Zakona o nuklearnoj energiji, koji ide u drugo čitanje u Saboru te podsjetio kako Hrvatska ima dugogodišnje iskustvo u toj vrsti energije kao suvlasnik NE Krško, a konstatirao je i kako se obnovljivi izvori i nuklearna energija međusobno nadopunjuju što stvara dodatni potencijal energetske sigurnosti i održivosti.
