ZAGREB – Vlada se ovog četvrtka sastaje prvi put nakon godišnjih odmora, koji i nisu trajali predugo ove godine s obzirom na to da je nova Vlada tek konstituirana, a glavne teme će biti stanje s koronavirusom i turistička sezona. No, u Vladi intenzivno rade i na izmjenama Zakona o radu, s obzirom na to da će pod hitno trebati bolje regulirati rad od kuće u uvjetima pandemije koronavirusa.

Prema prijedlogu na kojem se radi u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, to podrazumijeva promjenu procedura vezanih uz zaštitu na radu, troškove rada, mjerenje radnog učinka, radno vrijeme itd.

Što se tiče plaćanja dodatnih troškova radnicima, očekuje se da bi naknada za sve troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika i drugih njegovih troškova vezanih uz obavljanje poslova bila neoporeziva, što znači da u Vladi imaju na umu da ne donesu rješenja koja bi bila preskupa za poslodavce. Trenutno je ona, ako se plaća, praktički dio bruto plaće ili tzv. plaća u naravi.

Prema ZOR-u, rad kod kuće se mora regulirati posebnom vrstom ugovora o radu gdje se, primjerice, definiraju radno vrijeme, oprema za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, dok bi za uporabu vlastite opreme radnika trebao platiti troškove u vezi s time. Također, trebao bi nadoknaditi i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova, a plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji radi u prostorijama tog poslodavca, što je posebno bitna stavka zakona u sferi zaštite zaposlenih.

Novo normalno

O svemu će se morati očitovati i GSV, jer će ostati dilema treba li ove okolnosti u eri koronavirusa koje donosi »novo normalno« vrijeme učiniti putem osvježenja postojećeg ZOR-a ili pak putem sklapanja posebnog nacionalnog kolektivnog ugovora. Naime, i sadašnji Zakon o radu poznaje »rad na izdvojenom mjestu«, no riječ je o zastarjelim rješenjima koja ne odgovaraju realnosti današnjih digitalnih tehnologija. Izmjene podržavaju u HUP-u, jer naglašavaju da je problem što ZOR zapravo ne poznaje institut rada na daljinu, odnosno ne poznaje ga u punom smislu tih riječi, a sindikalci smatraju da bi najbolje to bilo regulirati novim nacionalnim kolektivnim ugovorom nego izmjenama postojećih propisa.

– Zakon o radu u svojim odredbama već je napomenuo mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu, što predstavlja svako mjesto koje nije kod poslodavca. To je otvorilo pretpostavke da se sada smireno dogovore poslodavci na jednoj strani, sindikati i Vlada na drugoj, kako to sve provesti, a naš sindikalni stav je da je sve učinkovitije provesti kroz donošenje jednog nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi uredio sustav rada na izdvojenom mjestu rada, a s tim i rad na daljinu i rad od kuće – kazao je Krešimir Sever iz Nezavisnih sindikata Hrvatske za N1, te dodao da je to lakše tako provesti nego izmijeniti Zakon o radu.

»Za izmjenu Zakona treba provesti konzultacije, napraviti prijedlog, uputiti ga u javnu raspravu, pa u Sabor, pa ga raspraviti i donijeti, a bilo kakve izmjene i dopune traže isti postupak i proceduru«, kazao je Sever. Uvjeren je da će se Vlada dogovarati sa socijalnim partnerima i smatra da je stoga nacionalni kolektivni ugovor najbolja opcija.

Masovna praksa

Inače, rad od kuće postao je masovna praksa i u Hrvatskoj i u svijetu od ožujka ove godine, otkako se pojavio koronavirus, te čak i najveće svjetske kompanije danas tako rade. Primjerice, djelatnici kompanija Amazon i Microsoft mogu raditi od kuće barem do listopada, a zaposlenicima Googlea, Spotifyja i Facebooka ta je mogućnost ostavljena do kraja godine. Twitter i Fujitsu, pak, omogućili su svojim zaposlenicima opciju da trajno rade od kuće. Istraživanje koje je provela kompanija Colliers International tijekom ožujka i travnja među više od 5.000 ispitanika iz 25 zemalja širom svijeta pokazalo je da 51 posto zaposlenika vjeruje kako se njihova produktivnost nije promijenila kao rezultat rada od kuće, dok 26 posto njih smatra da se čak povećala. Čak 80 posto ispitanika priznalo je da bi željelo raditi na daljinu jedan ili više dana u tjednu i nakon pandemije koronavirusa. A anketa koju su među 3500 ispitanika diljem svijeta provele kompanije Buffer i AngelList pokazala je da 98 posto ispitanika preferira mogućnost rada izvan ureda do kraja karijere. Stoga je logično da i hrvatska Vlada preciznije definira i uvjete takvog rada, ali i obveze poslodavaca, kako se ne bi dogodilo da radnici zbog takve nove prakse ostanu bez dijela prihoda, ili svojih statusa koje su stekli ranije.

Prije korone u Hrvatskoj je tek svaki 71. zaposlenik radio od kuće, dok je u EU-u svaki 19. tako radio, ali sada su se uvjeti značajno promijenili i realno je da u nekim djelatnostima više od pola zaposlenih danas radi na taj način, a trend povratka koronavirusa govori kako bi i najesen moglo tako ostati.