Hoteli u neizvjesnosti

Šef udruge hotelijera se nada da će za sezonu zaposliti studente i umirovljenike: “Još postoji prostor u domaćem radnom bazenu”

Siniša Pavić

Foto Slavko Midzor/PIXSELL

Foto Slavko Midzor/PIXSELL

Radna snaga, turističko zemljište i energenti, to su velike brige hotelijera



Iza hrvatskih hotelijera uspješna je turistička godina usprkos velikim izazovima. Nakon dvije COVID-godine dogodili su se rat, inflacija, veliko poskupljenje energenata, no hrvatski turizam pokazao se žilavom disciplinom koja se zna nositi s nedaćama.


Ova godina nosi dobit, ali ta dobit još nije dovoljna da se pokriju gubici što ih je donijelo poslovanje u pandemiji. Čulo se to, među ostalim, danas na 24. kongresu hotelijera što su ga organizirali Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i krovna Hrvatska udruga turizma (HUT).


Ipak, hotelijeri se mudro nisu usudili prognozirati uspješnost u 2023. Sve što im se dogodilo prošle dvije godine, tjera ih na oprez, ili kako to reče Josipa Jutt Ferlan, direktorica Zagreb City Hotels (Hilton Hotels Zagreb), 2023. neće biti laka.


Pomorsko dobro




– Možemo biti zadovoljni rezultatima 2022. godine, pogotovo na prihodovnoj strani i fizičkim pokazateljima, noćenjima i dolascima. Troškovi su nam rasli dvostruko brže nego prihodi, a u 2023. godini postoji nekoliko izazova čije će rješenje odrediti i okvire funkcioniranja i uspješnost 2023. – kazao je Veljko Ostojić, predsjednik UPUHH-a i direktor HUT-a.


Naveo je i o kojim se izazovima radi.


– Tu je, prije svega, pitanje radne snage. Mislimo da još uvijek postoji prostor u domaćem »radnom bazenu«, angažirajući i omogućavajući pod povoljnijim uvjetima rad studenata, umirovljenika i rad u tzv. drugom dohotku.


Tu je i pitanje turističkog zemljišta gdje u idućem razdoblju očekujemo prijedlog određenih rješenja za koja se nadamo da će biti održiva, da nećemo njima »ubiti« poslodavce i da će omogućiti daljnje funkcioniranje i iniciranje na turističkom zemljištu.


Zatim pitanje pomorskog dobra, na e-Savjetovanju je Zakon o pomorskom dobru i u našem fokusu su koncesije na zahtjev i pitanje morskih plaža. Sudjelovat ćemo na e-Savjetovanju, očekujemo uvažavanje naših argumenata jer svi skupa želimo da plaže budu kvalitetne.


Pritom naglašavam i ponavljam – turistički sektor je protiv ograđivanja plaža i protiv naplate ulaska na plažu, da ne bi bilo nekih disonantnih tonova, istaknuo je Ostojić.


Spomenuo je i pitanje nerazvrstanih cesta. Naime, veli Ostojić da se u posljednje vrijeme često događa da se lokalna uprava knjiži na ceste koje su interne prometnice u turističkim naseljima, kampovima, a to, ne dvoji ni on ni hotelijeri, nije bila intencija zakona.


– To je i pitanje energenata. Znamo da jesenski paket vrijedi do 31. ožujka, a što će biti nakon toga, u ovom trenutku je nepoznato. Ukoliko se nastavi ovakav trend kretanja cijena energenata, nadamo se da će i tržište biti takvo da će se omogućiti kvalitetno odvijanje glavne turističke sezone, rekao je Ostojić.


Dizanje cijena


Svoje su prijedloge hotelijeri dali i na najavljeni Porez na dodatnu dobit, ekstraprofit. Pritom, kako kaže Ostojić, ne traže ništa posebno za turistički sektor, već predlažu ono što bi trebalo omogućiti kvalitetniju i logičniju primjenu zakona na ukupno gospodarstvo.


Sličnim su tonovima bili »obojeni« i paneli 24. kongresa. S jedne strane optimizam, s druge podaci poput onog o poskupljenju nekih energenata i 300 posto. Zbog toga su se morale povećati i cijene usluge, makar su svi svjesni da to nije dugoročno održiv trend.


Sektor je u svakom slučaju pokazao otpor i fleksibilnost i to daje razloga za optimizam, baš kao i spomenuta dobra suradnja s Vladom, odnosno resornim ministarstvom.


U tom optimističnom duhu evo i podatka što ga je iznio direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Projekcije i istraživanja, naime, kažu da se uz stopu rasta od 5,2 posto u idućoj godini očekuje 110,3 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 1,5 posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu.


Zagrebački advent na putu obaranja rekorda


Prosinac je zagrebačkom turizmu i hotelima donio samo dobro. Hoteli puni, a Advent na dobrom putu da obori neke stare rekorde.


– Iza nas je desetak dana zagrebačkog Adventa i prema podacima kojima raspolažemo u Turističkoj zajednici grada Zagreba, već sada smo na nekakvih 94, 95 posto ostvarenih noćenja u odnosu na 2019. godinu. Za sada uistinu možemo biti izuzetno zadovoljni, kazala je Martina Bienenfeld, direktorica TZ-a grada Zagreba.