Ova godina obara rekorde po visini potrošnje, iznosu, ali i broju fiskaliziranih računa. Prema najnovijim podacima Porezne uprave, od 1 siječnja do 30. rujna ove godine u svim je djelatnostima fiskalizirano računa u ukupnoj vrijednosti 193,1 milijarde kuna.

Lani je u istom razdoblju iznos fiskaliziranih računa bio 154,6 milijardi kuna, što znači da je u prvih devet mjeseci ove godine potrošeno oko 39 milijardi kuna više, ili za 25 posto više.

To se može pripisati dijelom rastućoj inflaciji koja na godišnjoj razini premašuje 12 posto, no s obzirom da je i broj izdanih računa u istom razdoblju također veći, i to za 12 posto (ove je godine u prvih devet mjeseci izdano 1.859.746.977 fiskaliziranih računa, a lani 1.662.422.507), ispada da se, i kad se izuzme efekt inflacije, više kupovalo i trošilo, u gotovini ili su se peglale kartice.

Za državnu blagajnu dakle snažno raste baza i iznos prikupljenog PDV-a.

Turistička potrošnja

– Iz podataka je vidljivo da je broj računa u promatranom razdoblju ove godine u odnosu na promatrano razdoblje prošle veći za 12 posto, dok je iznos računa veći za 25 posto, vele u Poreznoj.

Neslužbeno dodaju da je, s obzirom da smo već zašli u listopad, do ovog trenutka ukupni iznos fiskaliziranih računa u ovoj godini vjerojatno već premašio 200-tinjak milijardi kuna, što bitno premašuje lanjske brojke.

S obzirom na to da smo na kraju sezone koja će potrošnjom stranih gostiju vjerojatno biti rekordna (iako su fizički podaci nešto niži u odnosu na 2019.), zanimao nas je iznos i broj fiskaliziranih računa u djelatnostima najviše povezanima s turizmom, a to je djelatnost pružanja smještaja te usluga pripreme i usluživanja hrane. Dakle, hoteli i restorani.

Za ove djelatnosti je broj fiskaliziranih računa za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna ove godine 300.557.877, dok je iznos fiskaliziranih računa premašio 32,5 milijardi kuna.

Broj pak fiskaliziranih računa za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2021. bio je 206.441.670, a njihov iznos veći od 21 milijardu.

Ako se dakle gledaju samo ove dvije djelatnosti kroz prvih devet mjeseci, broj računa je u 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. veći za 46 posto, dok je iznos računa također veći, i to za 54 posto, navodi Porezna.

Dostavili su i podatak za razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna, koje je dakle najviše obilježeno turističkom potrošnjom, i to za sve djelatnosti.

Ukupni broj fiskaliziranih računa za taj je period za sve djelatnosti iznosio 959.789.515, a njihov iznos 109,1 milijardu kuna.

S obzirom na to da je od početka lipnja do kraja rujna prošle godine izdan 885.206.451 fiskalizirani račun, u iznosu većem od 87,3 milijarde kuna, broj računa u promatranom razdoblju 2022. u odnosu na promatrano razdoblje 2021. veći je za 8 posto, dok je iznos računa također veći, i to za 25 posto.

Budući da je sezona gotova, tražili smo ih i podatke o rezultatima poreznog nadzora, posebice u djelatnostima vezanim uz turizam.

Je li se nadzor redovno obavljao, u koliko je slučajeva ustanovljen prekršaj zbog neizdavanja fiskalnih računa, koliko je dakle pronađeno nezakonitosti te koliko je objekata, restorana, kafića ili hotela zbog toga zatvoreno, odnosno izrečena im je mjera zatvaranja jer su kršili zakon, pitali smo Poreznu.

Iako su dakle rekordni iznosi fiskalizacije, prema odgovoru koji smo dobili čini se da je puno toga i propušteno naplatiti. Iz Porezne poručuju da su »provodili pojačane nadzore fiskalizacije u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna na cijelom području Hrvatske, a posebno na jadranskoj obali, otocima i području Grada Zagreba«.

Zatečeni u prekršaju

– Porezna uprava je provodila dvije vrste nadzornih aktivnosti, i to: porezni nadzor izdavanja i evidentiranja računa (nadzor fiskalizacije na određeni dan) kod 1.036 poreznih obveznika, od čega su nepravilnosti utvrđene kod 539 poreznih obveznika, što čini 52 posto, ističu u Poreznoj.

Nadalje, kažu da su provodili i porezni nadzor praćenja izdavanja i evidentiranja računa (snimanje prometa) kod 1.218 poreznih obveznika. Snimanje prometa završeno je 15. rujna te se trenutno analiziraju prikupljeni podaci u svrhu poduzimanja daljnjih nadzornih aktivnosti, zaključili su.

Drugim riječima, polovina od ovih objekata koje su obišli u sezoni nije izdavala račune, odnosno zatečena je u prekršaju, no na pitanje o tome kakve su im i kolike kazne razrezane, nismo dobili odgovor. Rečeno je tek da se prekršitelj prvi put kažnjava novčano, a ako ga se bar dva puta »ulovi« da ne izdaje račune, onda slijedi i novčana kazna i mjera zatvaranja.

Županije – dodatna analitika

Pitali smo Poreznu i o kršenju zakona po županijama, s naglaskom na priobalne, te što još, osim izdavanja računa, kontroliraju tijekom poreznog nadzora. Jesu li i u kojem broju pronađene i druge vrste poreznih prestupa, prekršaja, posebice u objektima čija se djelatnost vezuje dakle uz turizam (opet kafići, restorani, hoteli), te nas je posebno interesiralo je li eventualno i u dijelu kontrole rada na crno i neprijavljivanja radnika, Porezna uprava također angažirana ili to kontrolira isključivo Državni inspektorat.

Iz Porezne poručuju da se stanje po županijama dodatno analizira te će rezultate dostaviti naknadno, a što se tiče zadnjeg, »ako naiđu na takve pojavnosti«, onda se i oni angažiraju.