Luka Rijeka d.d.

OPORAVAK Stižu prve naznake boljih vremena! Luka Rijeka u sedam mjeseci povećala promet

Marinko Glavan

snimio Sergej Drechsler

snimio Sergej Drechsler

Na loš rezultat u prošloj godini u velikoj je mjeri utjecalo upravljanje Lukom Rijeka d.d. kojoj je od početka 2018. do kraja travnja 2019. godine na čelu bio Jedrzej Mierzewski, kojeg je na to mjesto postavio poljski OTL...



RIJEKA – Luka Rijeka d.d. prvih je sedam mjeseci ove godine završila s povećanjem prometa od osam posto. Ukupno je prekrcano milijun i 275 tisuća tona tereta, u odnosu na milijun i 181 tisuću tona, koliko je Luka Rijeka d.d. prekrcala u istom periodu prošle godine. Iako se rast na prvu možda ne čini značajnim, ipak, nakon loših prošlogodišnjih rezultata, kada je promet bio pao za čak 19 posto u odnosu na 2018. godinu, te uz smanjenu gospodarsku aktivnost uslijed pandemije koronavirusa, svako povećanje, pa tako i ovo od osam posto, dobra je vijest.


Na loš rezultat u prošloj godini u velikoj je mjeri utjecalo upravljanje Lukom Rijeka d.d. kojoj je od početka 2018. do kraja travnja 2019. godine na čelu bio Jedrzej Mierzewski, kojeg je na to mjesto postavio poljski OTL, tvrtka koja je potkraj 2017. ušla u vlasničku strukturu Luke Rijeka d.d. s udjelom od oko 30 posto, ali se vrlo brzo nakon toga našla u velikim poslovnim i financijskim problemima na matičnom tržištu. Za njegovog su mandata izgubljeni poslovi s brojnim dugogodišnjim klijentima, a Luka Rijeka ostala je i bez velikog dijela stručnjaka u srednjem i višem menadžmentu koji su napustili tvrtku.


Silosi u riječkoj luci, snimio Vedran Karuza


Svi ti problemi kulminirali su u prošloj godini, posebno u prvom dijelu, velikim padom prometa i lošim financijskim rezultatima. Mierzewski je zbog loših rezultata smijenjen, a na čelo Luke Rijeka d.d. iz Nadzornog je odbora imenovan Duško Grabovac, predstavnik mirovinskih fondova koji su suvlasnici tvrtke. Grabovac je do kraja prošle godine koliko-toliko financijski stabilizirao poslovanje, no i dalje je problem bio u velikom padu količine tereta.


Promet će još rasti




Ove godine trend se počeo mijenjati, a Grabovac do kraja godine najavljuje još bolje rezultate, na temelju već ugovorenih poslova i kretanja na tržištu, pa tako predviđa da će u preostalih pet mjeseci ove godine promet značajno rasti, posebno u segmentima rasutog tereta koji zbog količina uvijek igra važnu ulogu u ukupnom prometu Luke Rijeka d.d., te prvi put nakon niza godina u prekrcaju žitarica i soje.


– Važno je naglasiti da smo u ovih nešto više od godinu dana financijski stabilizirali tvrtku i došli u poziciju da s bankama pregovaramo oko kredita koji će nam omogućiti realizaciju dvaju CEF projekata, vrijednih 40 milijuna eura – uređenja lučkih površina i infrastrukture na terminalu za rasute terete u Bakru, te uređenja prometnih i lučkih površina, kolosijeka i druge infrastrukture u bazenu Rijeka, kao i ulaganje u nabavu novih dizalica za rekonstruirani terminal za prekrcaj drva u Raši te u Bakru.


Popravci kontejnera i Ro-Ro servis prema Turskoj

Grabovac je najavio i širenje poslovanja Luke Rijeka d.d. u servisiranju kontejnera, na pozadinskom terminalu Škrljevo, kao i mogućnost uvođenja Ro-Ro servisa za prijevoz kamiona između Rijeke i turskih luka.


– Već sada pružamo uslugu pranja i popravka kontejnera na Škrljevu, no plan nam je da, zajedno s partnerima s kojima smo još u pregovorima, značajno proširimo i povećamo obujam tih usluga, za što je već osiguran prostor i nabavljen dio opreme. S obzirom na brzorastući kontejnerski promet i očekivano otvaranje novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, ta će djelatnost kroz iduće godine sigurno donositi sve veću zaradu. Drugi novi segment za koji postoji interes tržišta je pomorski prijevoz kamiona između Rijeke i Turske, kakav već funkcionira iz Trsta, no s obzirom na zagušenost tamošnjih kapaciteta, primili smo upite o mogućnosti uvođenja Ro-Ro servisa iz Rijeke, za što smo vrlo zainteresirani, kaže Grabovac.

Dio sredstava bit će namijenjen i za isplatu otpremnina za oko 130 od sadašnjih 630 radnika Luke Rijeka. Ova ulaganja, uz druge projekte, omogućit će prekrcaj veće količine tereta, stabilizaciju i optimizaciju poslovanja, kao i daljnji razvoj Luke Rijeka d.d.. U drugoj polovici ove godine očekujemo snažan rast količina prekrcanog tereta, tako da godinu planiramo završiti s ukupnom količinom većom od dva milijuna i 600 tisuća tona tereta, što bi bio rast od gotovo 30 posto. Ove godine najveće je povećanje u segmentu rasutog tereta na terminalu u Bakru, za koje očekujemo da nastavi ovim tempom, a uskoro očekujemo i prve veće količine žitarica i soje u silosu u Rijeci. Uložili smo sredstva u čišćenje i popravke silosa, još nam preostaju manji radovi na krovnoj konstrukciji, ali silos će u svakom slučaju početi s ozbiljnim radom, što će značiti i nove poslove i nove prihode za Luku Rijeka d.d., kaže Grabovac.


Prekrcaj tvrdog drva


Ugljena i željezne rude u Bakru je u prvih sedam mjeseci ove godine prekrcano gotovo 621 tisuću tona, odnosno oko 150 tisuća tona više nego lani, dok je ukupna količina rasutog tereta bila 880 tisuća tona, odnosno 200 tisuća tona više nego prošle godine. Kod rasutog tereta u oči upada podatak da je promet šećera, s lanjskih 51 tisuću tona, pao na nulu.


Nastavljen je i pad prometa generalnog tereta koji je s lanjskih 457 tisuća tona u prvih sedam mjeseci pao na svega 350 tisuća tona. Gotovo polovica od stotinu tisuća tona razlike odnosi se na željezo, čiji je promet smanjen s prošlogodišnjih 90 tisuća na 41 tisuću tona.


Foto Marko Gracin


Grabovac taj pad objašnjava u prvom redu smanjenom potražnjom za željezom zbog pada industrijske proizvodnje u okruženju općenito, a posebno pada proizvodnje u autoindustriji. Preostalih pedeset tisuća tona ovogodišnjeg »minusa« u segmentu generalnog tereta odnosi se uglavnom na prekrcaj tvrdog drva koji je značajno opao zbog krize i pada potražnje u arapskim i bliskoistočnim zemljama, u koje se drvo iz Rijeke uglavnom izvozi.


I dalje neriješeni suvlasnički odnosi, rekordna dividenda s Brajdice

U vlasničkoj strukturi Luke Rijeka najveći pojedinačni suvlasnik je i dalje poljski OTL, koji kontrolira 26 posto dionica. Nešto više od trideset posto kontroliraju tri domaća mirovinska fonda, a kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu Republika Hrvatska, dok je ostatak u rukama malih dioničara.
Uprava Luke, prema dosadašnjim, doduše neslužbenim najavama, namjerava provesti novu dokapitalizaciju kojom bi se smanjio udio Poljaka čime bi oni de facto bili izbačeni iz upravljačke strukture. Mogućnost dokapitalizacije najvjerojatnije bi bila ponuđena »mirovincima« i državi, s tim da država ne bi direktno ulagala novac, već prenijela na Luku Rijeka d.d. dio vlasničkih prava nad nekretninama na Škrljevu, dok bi mirovinski fondovi izravno uložili sredstva. Jedna od spominjanih mogućnosti koju, neslužbeno, podržava OTL, je prodaja 49-postotnog udjela u tvrtki Jadranska vrata koja upravlja kontejnerskim terminalom, no Grabovac se tome izričito protivi, što i ne čudi, kada neslužbeno saznajemo da će Jadranska vrata ove godine Luci Rijeka isplatiti rekordnu dividendu od čak 18 milijuna kuna.

Sliku u ovom dijelu poslovanja donekle spašava ponovno pokretanje izvoza kamenog agregata iz Raše koji je bio obustavljen zbog potonuća barže preko koje se krcao na plovila za Italiju, a promet stoke, opreme, prehrambenih proizvoda i mekog drva ostao je stabilan. Tu je posebno važno meko drvo, čega je prekrcano 68 tisuća tona, gotovo jednako koliko i svih ostalih tereta zajedno, kada se izuzmu željezo, tvrdo drvo i stoka. Ukupno je, za cijelu ovu godinu, u Luci Rijeka d.d. bio planiran prekrcaj 841 tisuće tone tereta, no kako je u prvih sedam mjeseci od toga realizirano tek 41 posto, unatoč najavama većeg prometa do kraja godine, tek će se vidjeti koliko je taj plan bio realan.


U segmentu rasutog tereta ukupni plan za ovu godinu je milijun i 772 tisuće tona, što bi se, s obzirom na najave dolaska brodova i ugovore koje je Luka Rijeka d.d. prema riječima uprave sklopila s klijentima, moglo pokazati realnim, budući da je dosad ostvareno oko pedeset posto od ukupnog godišnjeg plana, s tim da je plan za prvih sedam mjeseci premašen za oko 65 tisuća tona.


Vraćanje povjerenja


U prvih sedam mjeseci plan je premašen i u segmentu kontejnerskog prometa koji je iznosio nešto više od 45 tisuća tona, u odnosu na planiranih 38 tisuća, čime je ujedno ostvaren i rast u odnosu na prošlu godinu od 14 posto. Pritom kontejnerski promet Luke Rijeka d.d. ne treba miješati s kontejnerskim prometom tvrtke Jadranska vrata (AGCT), koncesionarom kontejnerskog terminala Brajdica koji i ove godine, unatoč korona krizi, bilježi dvoznamenskasti rast prometa te prvi put u povijesti terminala očekuje, do kraja godine, promet veći od 300 tisuća TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera).


– Uz povećanje fizičkog rasta prometa, za Luku Rijeka je izuzetno važno i to što vraćamo povjerenje klijenata koji su prekinuli suradnju s Lukom, dovodimo nove, ali i mijenjamo pogled na tvrtku od strane potencijalnih partnera kojima pokazujemo da smo ozbiljna lučka kompanija. Mijenja se i ozračje unutar tvrtke koje je u protekle dvije godine bilo prilično loše, a s novim projektima i ulaganjima očekujemo i nove terete i prihode. Već ova godina će po rezultatima sigurno biti znatno bolja od prethodne, a vjerujem da ćemo nadmašiti i rezultat iz 2018., te nastaviti s uzlaznim trendom, zaključuje Grabovac.