ZAGREB  Ministar financija Slavko Linić i vodeće banke u  Hrvatskoj gotovo sigurno će se, tvrde  naši izvori iz Vlade, dogovoriti oko izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno odredbe po kojoj će se izračunavati kamata  na stambene  kredite  u švicarskim francima za  građane  koje je pogodio rast te valute od 20 posto od trenutka kad su dogovorili kredit.  Iako naši sugovornici ostavljaju rezervu da se ponovno nešto zakomplicira, kako  se to dogodilo prošli put,  podloga za dogovor iz trećeg pokušaja bit će HNB-ov izračun prosječne ugovorene kamate na što će se obračunati popust od 30 posto.

 Hrvatska narodna banka izračunala je da je prosječna ugovorena  kamata na švicarske franke bila 4,62 posto,  što znači da bi nova kamata koju će građani što imaju kredite u »švicarcima« bila  između 3,1 i 3,2 posto.  Naš izvori ističu da u sljedeća dva dana do glasovanja u Saboru postoji mogućnost pregovora s bankama kako bi ta kamatna stopa bila i nešto niža.  

Dodaju i da Ministarstvo ide na dogovor kako bi  primjena zakona doista počela 1. siječnja sljedeće godine što se najvjerojatnije  ne bi dogodilo ako bi banke ostvarile svoju prijetnju i podigli tužbe protiv zakona kakvog je Vlada predložila Saboru. Bilo kakva tužba, a pogotovu ustavna, značile bi i obustavu primjene odredbe  čiju bi ustavnost eventualno propitivale.  

Banke neprihvatljim smatraju Vladin prijedlog po kojem bi se u slučajevima gdje je  franak  u odnosu na kunu porastao za 20 posto od trenutka podizanja kredita kamata nanovo obračunavala dodavanjem Libora na maržu koju su banke imale u trenutku odobravanja kredita. U HNB-u su izračunali da di dobit banaka na taj način pala za 645 milijuna kuna godišnje. 

Prosječnu ugovornu kamatu HNB je izračunao na osnovu podataka koje mu je dostavilo 11 banaka o  73.700 pojedinačnih kreditnih ugovora.   Trenutno je za otplatu preostalo  55.800 kredita.