Nedostatak sposobnih kadrova

Nema razvoja bez kvalitetnih radnika

Marinko Glavan

Zbog nedostatnih i relevantnih znanja mladih u idućih 15 godina nećemo imati dovoljno radnika da zamijene umirovljene, a kamoli da će ih biti dovoljno za dinamičan razvoj, kaže Sanja Crnković-Pozaić

Samo trećina poslodavaca smatra da su znanja i vještine koje mladi dobiju u školama dostatne za njihovo uspješno uključivanje u radRazvoj investicijskog okruženja, privlačenje novih ulagača u industrijsku proizvodnju, razvoj novih tehnologija, uz jačanje energetskog, prometnog i turističkog sektora »mantre« su koje se svakodnevno mogu čuti iz usta političara na svim razinama u Hrvatskoj kada je riječ o buđenju zaspale domaće privrede i izlasku zemlje iz duboke krize. Iako taj dio posla ne predstavlja nimalo laku zadaću za zemlju čiji su veliki gospodarski subjekti sustavno mrvljeni ili uništavani, upućeni strahuju da bi, sve da investitori i »navale« na Hrvatsku, cijela priča već u startu mogla zapeti na radnoj snazi. Točnije, na nedostatku iste. Kada bi nekim čudom preko noći nestale silne administrativno-birokratske, korupcijske i ine prepreke ulaganjima većih razmjera, a po Hrvatskoj počeli nicati proizvodni pogoni, novi turistički, prometni i energetski kapaciteti, pitanje je – tko bi u njima radio? Desetljeća zatiranja proizvodnje, stvaranja negativnog imidža rada i radnika, okruženja u kojemu je nekad cijenjeni pojam »majstor« postao gotovo pogrdna riječ, ostavila su dubok trag i na strukturi kadrova koji izlaze iz hrvatskih škola i fakulteta. Stručnjaci i gospodarstvenici uglavnom ističu kako školovanih i iskusnih kadrova, od radnika do rukovodećih pozicija, za ozbiljniji uzlet, naprosto nema.   

Tri prepreke




Ugledna stručnjakinja za tržište rada, Sanja Crnković-Pozaić, ističe da prvobitne analize strukture postojećih znanja i vještina po sektorima koje se rade u okviru IPA programa za razvoj ljudskih resursa pokazuju da doista postoje potencijalne barijere rastu i razvoju na strani ponude rada. Posebno se izdvajaju tri prepreke.


– Prvo, kada bi potražnja za radnicima porasla, imali bi problem sa dobnom strukturom kandidata za zapošljavanje. Pokazalo se da je dobna struktura nezaposlenih sa radnim iskustvom i neaktivnih koji su voljni raditi, što su demografske rezerve radne snage, nepovoljnija od dobne strukture zaposlenih. Drugo, obrazovna struktura nezaposlenih i neaktivnih je relativno slabija od strukture zaposlenih. Budući obrazovanje najviše utječe na zapošljivost, ako želimo ove osobe privući novim poslovima, bit će potrebno uložiti u njihovo osposobljavanje, što s obzirom na prosječnu dob neće biti jednostavno čak i kada bi imali dovoljno sredstava, kaže Crnković-Pozaić.


– Treći, i možda najvažniji uzrok jaza između ponude i potražnje jesu obrazovni ishodi iz srednjih strukovnih škola. Kada smo, na primjer, analizirali ponudu obrazovnih programa u Karlovačkoj županiji koja ima neke preduvjete za reindustrijalizaciju, vidjelo se da je većina programa koji spadaju u ovaj obrazovni sektor zapravo orijentirana na osobne usluge kao što su limari, automehaničari, instalateri grijanja, vodoinstalateri, itd. Bila su samo 3 programa koji bi imali važnosti za razvoj industrije i to su bili strojobravari i tokari kod kojih je interes za upis vrlo malen te novi program Računalni tehničar za strojarstvo koji spaja znanja iz računalstva i strojarstva i gdje je interes mladih značajan, ističe Crnković-Pozaić.


Iz navedenog se, smatra, može vidjeti da postoji problem strukture obrazovnih programa, ali naravno i njihovih sadržaja. Dokaz je i nedavno provedena anketa poslodavaca.   

Bez znanja i vještina




– Anketa je pokazala da samo trećina poslodavaca smatra da su znanja i vještine koje mladi dobiju u školama dostatne za njihovo uspješno uključivanje u rad! Najviše im nedostaju praktična znanja u okviru zanimanja ali istovremeno poslodavci nisu spremni pružiti više prilike mladima da ih steknu. Dakle, s jedne strane imamo problem u ponudi rada zbog starenja i gubitka znanja i vještina a s druge, problem nedostatnih i relevantnih znanja mladih koji su toliko malobrojni da u idućih 15 godina nećemo imati dovoljno da se zamijene oni koji odlaze u mirovinu a kamoli da će biti dovoljno za dinamičan razvoj, zaključuje Sanja Crnković-Pozaić.



Iz riječke farmaceutske tvrtke Jadran Galenski Laboratrij potvrđuju rezultate ankete provedene među poslodavcima.


– Fakulteti nisu dovoljno usklađeni s potrebama moderne farmaceutske proizvodnje tako da se neozaobilazno zaposlenici educiraju uz rad. Povezivanjem i aktivnim sudjelovanjem u redefiniranju stručnih studija, JGL partnerstvima s fakultetima i sveučilištima nastoji povećati razinu potrebne usklađenosti, kaže Teo Rakočević, direktor korporativnog brendiranja u JGL-u


Educirane radne snage u turizmu nedostaje već sada, kaže Kristijan Staničić, dopredsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu.


– Ipak, u posljednju godinu/dvije takvo se stanje ipak počinje mijenjati zbog konkretnijeg povezivanja obrazovnih institucija i gospodarstva u smislu poboljšanja nastavnih programa i uključivanja učenika odnosno studenata u praktični – »životni« dio funkcioniranja turizma, ističe Staničić.