Cijene nafte na svjetskim tržištima nisu rasle, ali nedavna rečenica ministra Popijača da će Vlada "intervenirati kada to bude potrebno" otvara vrata sumnji da je pritisaka ipak bilo
ZAGREB Svi trgovci naftnim derivatima, osim Ine, danas su poskupjeli gorivo, i to do maksimalno dozvoljenih iznosa, koje kontrolira Ministarstvo gospodarstva. Svi redom, OMV, Petrol, Lukoil ili, primjerice, MOL-ov Tifon, poskupjeli su Eurosuper 95, najprodavanije gorivo, za 0,26 kuna, odnosno s 9,31 na 9,57 kuna po litri, dok je na Ininim postajama ta cijena ostala na 9,31 kuna. Eurodiesel je, u prosjeku, kod Inine konkurencije poskupio za tri posto, na 8,84 kune, dok je OMV-ov Eurosuper 100 BS Carrera prešao čak i “psihološku” granicu od deset kuna, te košta 10,03 kuna. Na upit zbog čega i oni nisu dizali cijene, koje je Ministarstvo gospodarstva odobrilo drugim distributerima, iz Ine su samo kratko odgovorili kako se “maloprodajne cijene naftnih derivata korigiraju sukladno Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata, te se u tom smislu Inine cijene nalaze u dozvoljenom rasponu”.
Da na Inu nije izvršen nikakav pritisak, osim premijerke Kosor, odgovaraju i iz Ministarstva gospodarstva, napominjući kako cijene derivata svakih 14 dana određuju distributeri/trgovci u skladu s pravilnikom.
“Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva samo kontrolira da li su te cijene utvrđene u skladu s pravilnikom. Većina distributera prijavila je svoje cjenike na najvišoj dozvoljenoj razini cijena, osim Ine, koja svoje cijene nije mijenjala. Takva odluka je posljedica poslovne politike Ine, u koju se Ministarstvo ne miješa”, stoji u odgovoru Ministarstva Novom listu.
Prije dva tjedna, valja podsjetiti, kad je gorivo na svim postajama poskupjelo za tridesetak lipa, ministar gospodarstva Đuro Popijač napominjao je kako će Vlada intervenirati “kad procijeni da je to potrebno”. Činjenica je da je Vlada Ive Sanadera, u vrijeme najskupljeg barela, od 147 dolara u drugoj polovici 2008. godine, “čuvala” cijenu derivata u Hrvatskoj ispod deset kuna, iako je, prema tadašnjim kalkulacijama, ta cijena trebala dosezati i 12, do čak 13 kuna. Upravo u tom razdoblju, čuvanja cijene ispod “psihološke” granice, Ina je ostala dužna državi preko dvije milijarde kuna, pa se postavlja pitanje hoće li istu, medvjeđu uslugu, država napraviti svojim građanima i ovaj put.
S druge strane, postavlja se i pitanje znači li Inino ostajanje na starim cijenama da razloga za poskupljenje nisu imali ni drugi. Kako javljaju svjetske agencije, cijene sirove nafte za isporuke u ožujku pale su na američkom tržištu za 61 cent, na 87,26 dolara za barel, dok su na tržištu u Londonu bile u minusu 80 centi, i iznosile su 95,81 dolara za barel, što znači da razloga za poskupljenje ovaj put možda i nije bilo. Od 19. siječnja naovamo, cijene su, pokazuju podaci o cijenama derivata u Europi, promijenile samo Hrvatska i Slovenija, u kojoj Eurosuper 95 u prosjeku košta 1,27 eura po litri, a Eurodiesel 1,23 eura. U Hrvatskoj nove cijene na benzinskim postajama koje nisu Inine, iznose, u prosjeku, 1,29 eura za Eurosuper 95, odnosno 1,19 za Eurodiesel. Austrijanci, kažu današnji podaci, Eurosuper 95 plaćaju isto koliko i hrvatski vozači na ne-Ininim postajama, dok im je Eurodiesel jeftiniji, te košta 1,14 eura.