Razina stranih investicija, odnosno tvrtki koje imaju strano suvlasništvo u Hrvatskoj nije niska, i sve više raste. Svjetska banka radila je i istraživanje u kojem je za strana ulaganja na prvom mjestu važna politička sigurnost, a odmah potom i kvaliteta institucija i pravosuđa.

Ako odradi reforme iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, tada će se razina još bitno popraviti i dokazati dobar smjer Vlade, a u tom smislu posebnu podršku dajemo hrvatskoj Vladi u projektu cjelodnevne nastave u školama, čime će se bitno promijeniti i struktura kvalitete radne snage, izjavio je Josip Funda, predstavnik ureda Svjetske banke u Hrvatskoj na poslovnom ručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj pod nazivom »Globalni trendovi u ulaganjima – gdje je Hrvatska«.

Zaostaje industrija

Funda ističe da izravna strana ulaganja (FDI) imaju pozitivan učinak na produktivnost zemlje u koju se ulaže, u vidu i transfera znanja, tehnologija i poslovnih praksi, a u tom smislu mijenja se pozicija Hrvatske u odnosu na druge slične države.

Također, predstavnik Svjetske banke ističe kako Hrvatska sada ne smije propustiti novu priliku koju dobiva na globalnom tržištu time što se nakon pandemije COVID-19 bitno skraćuju dobavni lanci, i razvijaju domicilna tržišta, odnosno posluje se mnogo više u bliskim okruženjima nego je to ranije, prije globalne krize i novih ratova u Ukrajini i Izraelu, bio slučaj.

– To je velika prilika za Hrvatsku, koju ne smije propustiti, kaže Funda.

Prema podacima Svjetske banke, poduzeća koja imaju udio stranog vlasništva iznad deset posto generiraju oko trećine BDP-a, zapošljavaju oko četvrtine ukupno zaposlenih, a čine i gotovo 50 posto izvoza u Hrvatskoj.

To znači da imaju izrazito pozitivan učinak na produktivnost. Ipak, donekle je problematična njihova struktura, s obzirom na to da se velikim dijelom odnose na ulaganja u sektore nerazmjenjivih dobara, odnosno usluga, kao što su financije, osiguranje, trgovina i nekretnine.

S druge strane, postoji veliko zaostajanje u produktivnosti u sektorima prerađivačke industrije – tako je Hrvatska primjerice tek na 35 posto produktivnosti Njemačke.

Odsutnost korupcije

Partner u konzultantskoj kući Kearney Marko Derča ocjenjuje da na ovaj dio Europe, gdje se nalazi i Hrvatska, investitori gledaju kao na svojevrsnu »novu malu Kinu« i ulaganja su značajna, primjerice u logistiku, IT industriju, farmaceutiku i itd.

Prema rezultatima jednog globalnog istraživanja, čak 83 posto investitora povećat će izravna strana ulaganja u sljedeće tri godine u ovu regiju, a bitno je da prilikom odlučivanja o investiranju i dalje na prvom mjestu ostaje transparentnost regulative i odsutnost korupcije, a tu su i tehnološke i inovacijske sposobnosti.

– Investicijska klima u Hrvatskoj se popravlja, a poseban vjetar u leđa su ulazak u eurozonu i Schengen, pogotovo u sektoru logistike koji najviše raste, zaključuje pak Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke komore u Hrvatskoj.

Trostruko više stranih investicija

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović je izvijestio da je u 2022. na osnovi Zakona o poticanju ulaganja zaprimljeno 239 prijava za realizaciju projekata. Njihova ukupna planirana vrijednost je 2,3 milijarde eura, što je trostruko više stranih ulaganja nego godinu ranije.