Franka Gulin

Kako doživljavaju Hrvatsku na Dalekom istoku? Razgovarali smo sa šeficom predstavništva HTZ-a u Šangaju

Alenka Juričić Bukarica

Foto Zvonko Kucelin, Zadarski list

Foto Zvonko Kucelin, Zadarski list

Godina 2020. trebala je biti velika godina za dolaske s Dalekog istoka, ali je to spriječila pandemija. Generalno vlada veliki optimizam za otvaranje u idućoj godini jer prema svim anketama »seasoned travelers« su itekako željni inozemstva i dalekih putovanja. U ovome trenutku radimo sve što je u našoj moći da Hrvatska bude među prvim idejama za putovanja u inozemstvo jednog dana kada NR Kina ublaži svoja pravila za inozemna putovanja



Već lani pandemija je praktički potpuno zatvorila daleka, a među njima i dalekoistočna tržišta. Turistički tijekovi i ove su godine zaustavljeni, no statistika pokazuje da je i ove godine u Hrvatskoj bilo prijavljeno građana iz dalekoistočnih zemalja.


​Svakako treba uzeti u obzir da se u pravilu radi o poslovnim gostima, uz ostalo, tu su i radnici na Pelješkom mostu, koji je ovog tjedna konačno spojio jug Hrvatske s njezinim ostatkom. Konkretno, prema podacima sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), do kraja srpnja u Hrvatskoj je boravilo oko 2.800 gostiju iz Kine, 1.400 gostiju iz Južne Koreje te oko 1.200 gostiju iz Japana.


Zanimljivo, lani je taj broj bio i veći, naime u 2020. godini Hrvatsku je, prema ovim podacima, posjetilo oko 22.000 gostiju iz Kine, 23.000 gostiju iz Južne Koreje te oko 7.500 gostiju iz Japana.


Boom bez presedana




​Komentirajući ove podatke, Franka Gulin, direktorica Predstavništva HTZ-a u Šangaju, napomenula je kako je riječ o dalekim tržištima koja ovise isključivo o avioprometu, koji je uslijed globalne pandemije u prošloj godini u nekim slučajevima pao za čak 90 posto.


– U ovoj je godini krenuo lagani oporavak avioprometa, no naravno da aviolinije prema dalekim tržištima pa tako i turistički promet nije ni blizu pretpandemijskih rezultata, rekla je na početku razgovora Gulin.


Koliko je gostiju iz Kine, Japana i Južne Koreje ustvari dolazilo u Hrvatsku prije pandemije, primjerice u rekordnoj 2019.?


– U 2019. godini u Hrvatskoj je boravilo gotovo pola milijuna turista iz Kine, oko 390 tisuća gostiju iz Južne Koreje te više od 150 tisuća turista iz Japana.


Kina je u istoj godini zauzela drugo mjesto dalekih tržišta s kojih se u Hrvatskoj ostvaruje najveći turistički promet, a prema brojnim istraživanjima, koja su provedena prije početka globalne pandemije, u 2020. se očekivao rast potražnje prema Europi i Hrvatskoj brojnih kineskih ljubitelja putovanja.


Koliko su te zemlje trenutačno uopće otvorene za dolaske, odnosno odlaske turista, jesu li njihovi građani počeli putovati unutar vlastite zemlje?


– NR Kina ima prilično stroge uvjete za ulaz s obzirom na to da su od prošle godine uložena znatna nastojanja u kontroli i prevenciji širenja virusa unutar granica zemlje te se i dalje štite od dolazaka iz zemalja koja su ovdje viđena kao žarišta.


Upravo zahvaljujući spomenutim nastojanjima, Kinezi unutar zemlje putuju još od kasnog proljeća i ljeta prošle godine, a boom koji u posljednjih godinu dana doživljava domaća industrija putovanja u Kini je bez presedana.


Franka Gulin / Foto privatna arhiva


Dakle, Kinezi su pojačali putovanja unutar svoje domovine?


– Unutarnjoj potrošnji dan je poticaj što je rezultiralo snažnim oporavkom na tržištu, stvaranju novih segmenata turističke ponude te otvaranju novih radnih mjesta. U prvoj polovici ove godine unutar NR Kine ostvareno je 2,36 milijardi putovanja što je porast od 153 posto u odnosu na lani.


U istom razdoblju zarada u sektoru iznosila je čak oko 301 milijarde američkih dolara što je između 70 do 80 posto brojki koje su zabilježene 2019. godine. Zanimljivo će biti pratiti brojke vezane za ljetne odmore i državne praznike u listopadu s obzirom na to da statističari predviđaju povratak na pretpandemijske razine kada je riječ o brojkama i zaradi.


Kineska akademija za turizam predviđa formiranje ogromnog domaćeg tržišta u idućih pet godina s prosječnim godišnjim brojem putovanja unutar zemlje od 10 milijardi, odnosno zaradom od 10 trilijuna yuana.


Također je važno naglasiti kako je Kina do 23. srpnja podijelila oko 1,5 milijardi doza cjepiva, a u narednim se mjesecima očekuje kako će na tržištu biti dostupno i cjepivo Pfizer-BioNTech COVID-19, koje će se proizvoditi u Kini.


Stanje u Južnoj Koreji i Japanu je slično te se unutar zemlje putuje normalno, no ulazak u zemlju je ipak malo kompliciraniji za strance, no manje strog nego kada je riječ o NR Kini.


Interes za Hrvatsku


Lani je održano nekoliko virtualnih predstavljanja naše ponude na kineskom tržištu, jesu li odrađene ili u planu još neke ove godine te kakve su šanse da se eventualno iduće godine ta tržišta otvore i za putovanja prema Europi?


– Ove godine već smo sudjelovali na dva online eventa. Prvi je bio u travnju s European Travel Commissionom te je uključivao jedan webinar, B2B sastanke te okrugli stol na kojem smo razgovarali o »outdoor« turizmu i značenju prirode za turizam i putovanja u post-COVID-19 razdoblju te koliko je Hrvatska u tom pogledu idealna destinacija.


Ta platforma i naš webinar dostupni su godinu dana kineskim partnerima. U svibnju smo sudjelovali na online B2B eventu koji je organizirao European tourism association. Na oba eventa bili smo najtraženiji poslovni subjekt te su nam svi sastanci bili bukirani danima prije početka.


U lipnju smo offline i online sudjelovali na sajmu u Ningbou, offline na International Traveler’s Forumu u organizaciji Ctripa te offline na 2021 Xian Silk Road International Tourism Expo na kojem smo bili jedan od 10 nagrađenih najpopularnijih štandova.


U kolovozu ćemo sudjelovati na online sajmu 2021 Guangzhou International Tourism Fair, a u rujnu ćemo se prvi puta predstaviti na sajmu 2021 China International Fair for Trade in Services te offline na sajmu 2021 CITIE Guandong Tourism Expo.


U listopadu i studenom ponovo idemo na sajmove u Suzhou i Guilin te se vraća i offline izdanje sajma ITB China koji će se održati sredinom studenog u Šangaju.


U studenom je također u planu i novi projekt sa zemljama koje sudjeluju u mehanizmu suradnje s Kinom 17+1 i koji će uključivati webinare i B2B. U međuvremenu smo na dnevnoj razini u kontaktu s kineskim partnerima, radimo na jačanju digitalnog prisustva brenda na ovome tržištu i nastojimo redovno obavještavati relevantne partnere o svim nastojanjima koja se u Hrvatskoj ulažu kako bi se osiguralo da smo jedna od najsigurnijih i najpoželjnijih odredišta na Mediteranu i u Europi.


Važno je naglasiti i kako tijekom godine i pol, otkako je krenula pandemija, Hrvatska nikada nije bila viđena kao problematično odredište. Inače, u našem Predstavništvu redovito dobivamo mnogo telefonskih poziva vezano za uvjete za ulazak u Hrvatsku s obzirom na aktualno stanje.


Teško je išta prognozirati, no kada bi se, eventualno moglo očekivati vraćanje tih tržišta?


– Mogu reći kako je 2020. trebala biti velika godina za dolaske iz ovog dijela svijeta, sudeći prema inicijalnim brojevima s početka godine te u ovome trenutku radimo sve što je u našoj moći da Hrvatska bude među prvim idejama za putovanja u inozemstvo jednog dana kada NR Kina ublaži svoja pravila za ulazak.


Generalno vlada veliki optimizam za otvaranje u idućoj godini kada je riječ o Dalekom istoku jer prema svim anketama »seasoned travelers« su itekako željni inozemstva i dalekih putovanja. Naravno, sve će ovisiti o mjerama koje će destinacije uvoditi vezano za sigurnost, stupanj distribucije cjepiva, pad brojeva i tomu slično.