ZAGREB  Nema više nikakve sumnje – 2014. godina je ona u kojoj je, nakon pola desetljeća stalnog pada, industrijska proizvodnja zabilježila rast.

Štoviše, danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o obujmu industrijske proizvodnje za prosinac prošle godine, pokazuju kako se rast solidno zahuktao – u posljednjem mjesecu prošle godine industrijska proizvodnja porasla je u odnosu na prosinac 2013.-e za velikih 5,3 posto.

Uvjerljivo je to najbolji mjesec za industriju u 2014. godini, budući je najveći plus dosad bio onaj rujanski, od 3,8 posto, a sva četiri posljednja mjeseca lanjske godine bilježila su vrlo solidne pluseve, od 2,7 do 5,3 posto, što očito pokazuje trend sve većeg zahuktavanja.

Na razini cijele godine, ovo je prvi put od početka krize (2009. godine) da je zabilježen rast. On je u 2014. u odnosu na prošlu godinu bio 1,3 posto.

U odnosu na lanjski studeni, industrijska proizvodnja je neznatno pala (-0,2 posto).

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić kazao je u četvrtak kako vjeruje da će, uz druge pozitivne trendove u gospodarstvu, upravo rast industrijske proizvodnje biti poticaj za konačni izlazak Hrvatske iz šestogodišnje recesije u 2015. godini.

Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak da je u prosincu prošle godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj skočila 5,3 posto na godišnjoj razini, najviše od početka 2009. godine, dok je u cijeloj prošloj godini ojačala za 1,3 posto u odnosu na 2013, što je prva godina rasta proizvodnje nakon pet godina neprestanog pada.

Komentirajući podatke DZS-a Grčić je u izjavi za Hinu kazao kako je podatak o ostvarenom godišnjem rastu »kruna pozitivnog trenda u 2014«, istaknuvši pritom i da je stopa rasta iznad očekivane.

»Možemo reći da je to kruna pozitivnog trenda u 2014. godini kada je riječ o rastu industrijske proizvodnje. Nakon niza godina imat ćemo i veću stopu rasta na godišnjoj razini nego što smo to mislili, negdje oko 1,3 posto, čemu je svakako doprinio i ovaj posebno visoki rast u prosincu«, kazao je Grčić.

»Uz druge pozitivne trendove u gospodarstvu, prije svega uz rast izvoza, rast turizma i blagi oporavak osobne potrošnje, upravo rast industrijske proizvodnje bit će poticaj za, vjerujemo, konačni izlazak iz šestogodišnje recesije u 2015. godini«, zaključio je.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u prosincu industrijska proizvodnja porasla za 3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se od 2,5 do 4 posto.

To je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja raste na godišnjoj razini, i to brže nego mjesec dana prije, kada je ojačala 2,8 posto.

Rast industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju bio je popraćen i rastom zaliha gotovih proizvoda pri proizvođačima. Naposljetku, povoljna kretanja obujma industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju imati će pozitivan utjecaj na kretanja BDP-a«, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Promatrajući prema GIG-u, u prosincu je na godišnjoj razini najviše, 11,9 posto, skočila proizvodnja intermedijarnih proizvoda. S rastom od 7,6 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja energije ojačala 0,1 posto.

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je u prosincu 4 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda oslabila 0,3 posto.

U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja ojačala 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je prva godina rasta proizvodnje nakon pet godina neprestanog pada.

»Ipak, razina industrijska proizvodnje u 2014. godini niža je za oko 17 posto u odnosu na pretkriznu 2008.«, navode analitičari RBA.

U 2015. godini očekuju nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta, pri čemu će, poručuju, zamjetniji rast i dalje ograničavati iscrpljena domaća potražnja.

»S druge strane, unatoč oporavku inozemne potražnje, treba imati na umu i potencijalne negativne rizike prisutne na inozemnim tržištima – razvoj situacije na ruskom tžištu te slabiji oporavak vanjskotrgovinskih partnera – te potrebu za daljnjim jačanjem konkurentnosti hrvatske industrije i izvoza. Ipak, pet godina pada obujma industrijske proizvodnje posljedično znači i nisku bazu što će podržavati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini«, zaključuju analitičari RBA.