Nekoliko ključnih pokazatelja govori da se u Hrvatskoj događaju ozbiljne promjene. Prije svega pokazatelj rasta izvoza u EU od gotovo 20 posto i pokazatelj da su strana ulaganja četiri puta veća u ovoj u odnosu na prethodnu godinu, rekao je Grčić
SLAVONSKI BROD – Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka i EU fondova Branko Grčić u utorak je, komentirajući najnovije snižene procjene Europske komisije za hrvatsko gospodarstvo, istaknuo kako izlazak Hrvatske iz krize kasni zbog kasnijeg ulaska u EU, no istaknuo je i da nekoliko ključnih pokazatelja upućuje na ozbiljne promjene.
»Hrvatska zbog svojih specifičnosti nije ušla u EU u prvom krugu proširenja. Za zemlje iz okruženja, 10 godina članstva u EU je nevjerojatna prednost. To je tih 0,5 ili jedan posto u ostvarenju gospodarskog rasta«, istaknuo je Grčić nakon završne konferencije na kojoj je predstavljeno 19 projekata realiziranih u sklopu operativnog programa EU »Regionalna konkurentnost 2007.-2013.«.
Europska komisija (EK) povećala je u utorak procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto. U najnovijim, jesenskim prognozama EK tako predviđa pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,7 posto u ovoj godini, dok bi sljedeće godine trebao porasti blagih 0,2 posto, što je također smanjena procjena u odnosu na prethodnu o rastu za 0,7 posto, po čemu je među najlošijim zemljama članicama.
»Međutim, nekoliko ključnih pokazatelja govori da se u Hrvatskoj događaju ozbiljne promjene. Prije svega pokazatelj rasta izvoza u EU od gotovo 20 posto i pokazatelj da su strana ulaganja četiri puta veća u ovoj u odnosu na prethodnu godinu. I ono što je isto tako važno jest da je industrijska proizvodnja rasla u sedam od osam mjeseci. Prvi pomaci u integraciji Hrvatske u EU se vide«, rekao je Grčić, dodajući da bi Hrvatska bila u rangu rasta BDP-a ostalih članica da je u uniju ušla prije deset godina.
Ističući da je i dalje optimist što se tiče smjera kojim ide Hrvatska, Grčić je kazao da tome treba pripomoći i pet milijardi kuna ulaganja kroz trenutno ugovorene projekte EU, te najavio da će još šest milijardi kuna biti uloženo do kraja 2015. godine.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić je rekla da se reforme godinama nisu provodile, da je ova Vlada u tri godine provela jedan broj reformi, no da za druge reforme treba nešto više vremena, tj. dva mandata.»Reforma socijalnih naknada koju sam ja provela u dvije godine u nekim zemljama EU-a se provodila četiri godine. Probali smo reforme stisnuti što smo mogli u kraći vremenski period da daju neke rezultate, no za neke reforme treba više vremena da bi dale rezultate. S druge strane veliki su otpori. Bilo koju reformu da dotaknete, bilo što da mijenjate, dignu se sindikati i idu na potpisivanje za referendum i na taj način nećemo daleko stići«, rekla je Opačić nakon humanitarne akcije »Korak u život« u sklopu koje je danas dodijeljeno 35 stipendija studentima iz domova za nezbrinutu djecu i udomiteljskih obitelji.Opačić je danas na dodjeli stipendija najavila da Ministarstvo u srijedu počinje s javnom raspravom za novi zakon o humanitarnoj djelatnosti.»Vidjeli smo da postoje određeni problemi i da se događa problem skupljenih novaca koji se ne potroše u tu svrhu, pa ne znamo gdje ćemo s njima«, rekla je Opačić.Novi zakon o humanitarnoj djelatnosti, istaknula je, vrlo jasno pozicionira svaku humanitarnu akciju jer je potrebno registrirati se za točno ono za što se skuplja novac. Ukoliko taj novac ostane neutrošen, koristit će se za istu namjenu za nekog sljedećeg. Primjerice, dodala je, ako se skupljalo za liječenje neke bolesti i nije se potrošilo, može se upotrijebiti za liječenje nekoga drugoga, isključivo od te bolesti.Upitana za slučaj učenika Osnovne škole »Dr. Franjo Tuđman« u Belome Manastiru, čiji roditelji ne mogu plaćati djeci obrok, kakva su njezina saznanja i postoji li mogućnost da se nekim budućim rebalansom proračuna osigura djeci da ne budu gladna po školama, Opačić je istaknula sa sustav socijalne skrbi ima dovoljno novca i mehanizama da reagiraju. No, dodala je, nekada se dogodi da ih centar za socijalnu skrb ne kontaktira u dovoljnoj mjeri.»Centar za socijalnu skrb mora reagirati, oni imaju mehanizme i jednokratne naknade i povećane naknade koje mogu davati tim obiteljima i nema nikakvih razloga da djeca budu gladna«, rekla je. Također, istaknula je i da svaki centar ima svoje upravno vijeće i da su praktički samostalni te da ona kao ministrica jedino što može jest apelirati na njih i slati inspekcije.»Oni su samostalni i tu ne mogu puno, upravna vijeća su tu koja moraju reagirati ukoliko je doista netko napravio propust«, rekla je.Isto tako, dodala je, treba raditi nadzor nad obitelji i vidjeti na koji način se troše sredstva od socijalne pomoći.»Zbog jednog dijela neodgovornih roditelja koji su u stanju socijalnu naknadu u stanju potrošiti za neke druge potrebe, a ne za potrebe djece, u novom smo zakonu o socijalnoj skrbi osigurali da centar može od socijalne naknade direktno platiti školski obrok djetetu u školi«, kazala je Opačić.Vezano za smanjivanje asistenata za djecu s poteškoćama u razvoju, rekla je da nema dovoljno novca za tu djecu niti od lutrijskih sredstava, niti u proračunu. »Nadam se da je Ministarstvo obrazovanja apliciralo na fondove EU jer je to jedini način da dobijemo dovoljno novca i pokrijemo svu djecu asistentima«, naglasila je.
»U EU se ne odvijaju stvari kako bi svi mi to željeli. Očigledno je da u EU postoji potreba za promjenom političkog, ekonomskog smjera. Osim provedbe reformi, treba ozbiljno razmišljati o povećanju potražnje, kroz potrošnju građana i nove investicije. Mi pokušavamo gurati u ta dva smjera«, rekao je Grčić, podsjetivši na aktualnu poreznu reformu kojom se povećavaju plaće.Također, Grčić je danas odbacio mogućnost da Vlada prikriva proračunski manjak od pet milijardi kuna.
Pojedini mediji objavili su danas procjenu Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta u Zagrebu da deficit proračuna opće države za 2014. neće iznositi 16,2 milijarde kuna, koliko je Vlada prognozirala drugim rebalansom državnog proračuna prošlog tjedna, nego 21,2 milijarde kuna, jer da Europska komisija neće kao redovne prihode priznati oko tri milijarde kuna koje je Vlada u lipnju prebacila iz drugog u prvi mirovinski stup od beneficirane mirovinske štednje, a u rashodima proračuna nije registrirala oko 2,1 milijardu kuna dospjelih, a neplaćenih dugovanja zdravstvenog sustava.
»To nisam čuo od Europske komisije. To sam čuo od nekih naših ekonomista koji su do jučer bili savjetnici nekih drugih vlada za čije vrijeme su nastali ogromni dugovi u zdravstvu i nekim drugim segmentima nastali«, istaknuo je Grčić, odlučno ustvrdivši da neće biti povećanja deficita za pet milijardi kuna.Sve bi dodatno trebale pospješiti i izmjene zakona o strateškim investicijama koje bi slijedeći tjedan trebale biti na sjednici Vlade, najavio je Grčić.
Kako bi se još bolje koristili fondovi EU, danas je najavljeno da će Vlada u proračunu od 2015. godine osigurati godišnje oko 180 milijuna kuna za pokriće obaveznog vlastitog udjela jedinica lokalnih samouprava i njihovih javnih ustanova za manje infrastrukturne projekte.
U sklopu aktualne porezne reforme Vlada će omogućiti rast plaća za više od milijun zaposlenih, a najavljeno je da se isto neće dogoditi i s plaćama državnih dužnosnika. Grčić najavljuje da će vrlo brzo donijeti posebnu uredbu kojom će to i definirati.
Zbog te porezne reforme manjak u proračunu bilježit će jedinice lokalne samouprave. Na upit novinara kako će nadoknaditi manjak prihoda u lokalnim proračunima, bez ulaženja u detalje Grčić je najavio konkretne mjere koje će na Vladi biti predstavljene slijedeći tjedan, a trebale bi prema njegovim riječima »značajan dio tih manjih prihoda nadoknaditi«.Pozivajući lokalne čelnike da ni sebi ne povećavaju plaće, Grčić je istaknuo »ako građanima prepustite gotovo dvije milijarde kuna, to netko mora platiti« te da će u ovom trenutku to ići na teret »pola države, a pola jedinica lokalne samouprave«.
